pečenje u peći (Proces paljenja vatre ili dovođenja topline, npr. pri stvrdnjavanju glazure na keramici) |
encesa |
|
pedagogija (Nastavna načela, praksa, odnosno struka) |
pedagogia |
|
pedologija |
ciències del sòl |
|
pejzaž (Značajke, obrasci i struktura određenoga geografskog područja, uključujući njegov biološki sastav, njegov fizički okoliš i njegove antropogene ili društvene obrasce. Područje u kojima se ekosustavi koji međusobno djeluju jedni na druge grupiraju i ponavljaju u sličnom obliku) |
paisatge |
|
pejzažna arhitektura (Stvaranje, razvoj i ukrasna sadnja vrtova, terena, parkova i drugih otvorenih prostora. Pejzažno vrtlarstvo upotrebljava se za unaprjeđivanje prirode, što pomaže stvoriti prirodno okruženje za pojedinačne stambene objekte i zgrade, pa čak i gradove, osobito kada su potrebni posebni pristupi i specifičan izgled) |
arquitectura del paisatge |
|
perad (Domaća perad koja se uzgaja za meso i jaja) |
aviram |
|
peradarstvo (Jedno od najčešćih poljoprivrednih zanimanja. Mnoga urbana kućanstava i mnoga poljoprivredna gospodarstva uzgajaju nešto pilića zbog mesa i jaja) |
granja avícola |
|
percepcija okolišnih problema |
percepció ambiental |
|
percepcija rizika |
percepció del risc |
|
piljevina (Komadići drva načinjeni pilom pri piljenju) |
serradures |
|
pilot projekt |
projecte pilot |
|
piroliza (Razbijanje složenih molekula u jednostavnije jedinice pomoću topline) |
piròlisi |
|
pismeno dana izjava |
declaració estatutària |
|
pitanje rodne jednakosti |
problemes relatius al gènere |
|
pjenilo (Tvari koje omogućuju stvaranje homogenog raspršenja plinovite faze u tekućem ili krutom mediju) |
element espumós |
|
pješačka zona (Područje gdje pristup automobilima nije dopušten) |
zona de vianants |
|
pjeskokop (Mjesto na kojem se pijesak vadi iz zemlje) |
arenal, sorral |
|
planina (Obilježje Zemljine površine; uzdiže se visoko iznad podnožja i općenito ima strme padine i relativno mali prostor vrha. Planine su važan izvor vode, energije, minerala, šuma i poljoprivrednih proizvoda, kao i rekreacije. One su "skladišta" biološke raznolikosti i ugroženih vrsta, te važan dio globalnog ekosustava. Oko 10% svjetskog stanovništva ovisi o planinskim izvorima, a gotovo polovica tih ljudi je pogođena degradacijom planinskih razvodnih područja) |
muntanya |
|
planinarenje |
muntanyisme |
|
planinska klima (Vrlo općenito, klima relativno visokih visina; planinske klima razlikuju se po odstupanju njihovih obilježja od onih okolnih nizina, i jedna zajednička osnova za ovu razliku jest razrjeđivanje atmosfere; osim toga, postoje velike razlike prema različitim geografskim širinama, nadmorskim visinama i izloženosti suncu; stoga ne postoji jedna, jasno definirana, planinska klima. Također poznata pod nazivom gorska klima) |
clima de muntanya |
|