režim vlažnosti tla (Vodni režim tla određuje se fizikalnim svojstvima i rasporedom čestica tla. Pore u tlu određuju njegova svojstva zadržavanja vode. Kada su sve pore pune vode, kaže se da je tlo zasićeno) |
markfuktighetsregim |
|
ribarska industrija (Industrija koja se bavi rukovanjem, preradom i pakiranjem ribe ili školjaka za tržište ili otpremu) |
fiskerinäring |
|
ribarska politika (Zajednička ribarska politika koja obuhvaća sve ribarske aktivnosti, uzgoj živih vodenih resursa, te njihovu preradu i marketing, na pravnom temelju članka 39. Rimskog ugovora. Dogovorena je između članica Europske zajednice 1983. god. Ona propisuje ograničenja godišnjeg ulova za glavne vrste riba, oko 19,3 km dugu isključivu ribolovnu zonu za svaku državu, te zonu jednakog pristupa od 200 nautičkih milja od svojih obala unutar kojeg je svakoj državi članici dopušteno loviti ribu) |
fiskepolitik |
|
ribarstvo (Djelatnost ulova, prerade i prodaje ribe) |
fiskeri |
|
riblji fond (Količina ribe na raspolaganju za upotrebu u budućnosti) |
fiskbestånd |
|
riblji resursi |
fiskbestånd |
|
riblji resursi |
fiskeresurser |
|
ribogojstvo (Uzgoj ribe u kopnenim vodama, riječnim ušćima ili priobalnim vodama) |
fiskodling |
|
ribolov (Pokušaj da se ulovi riba ili neka druga vodena životinja s pomoću udice ili mreža, zamki itd) |
fiske |
|
ribolov mrežama potegačama |
drivnätsfiske |
|
ribolov na otvorenom moru (Ribolov na najdubljim dijelovima mora) |
högsjöfiske |
|
ribolov potegačama (Upotreba ribarskih mreža velike duljine i dubine koje je prikladno opisati kao "zidovi smrti" zbog velikog broja morskih sisavaca, ptica i kornjača koje su postale zarobljene u njima. Deklaracija iz Tarawe iz 1989. god. formulirana je na 20. Južnopacifičkom forumu, a njezin je cilj zabrana mreža potegača u južnom Pacifiku. U lipnju 1992. god. UN je zabranio mreže potegače u svim svjetskim oceanima) |
drivnätsfiske |
|
ribolov u dubokom moru (Ribolov u najdubljim dijelovima mora) |
djuphavsfiske |
|
rif (Izdužena naslaga koralja smještena na razini oseke paralelno s obalom, ali odijeljen od nje širokom i dubokom lagunom ili tjesnacem. Smatra se da su se koralji formirali najprije na ravnoj površini: zatim, kad se razina mora povećala poslije ledenog doba, i time potopila nepravilne ravni koje su oblikovali valovi, rast koralja odvijao se zajedno s dizanjem razine oceana, pa su tako nastale vrlo debele naslage, o čemu i danas svjedoče mjesta kao što je Veliki koraljni greben u blizini istočne obale australske države Queensland u Australiji. On se proteže na više od 1900 km, a njegova širina varira od oko 30 km do 150 km) |
barriärrev |
|
riječna vegetacija (Biljke koje rastu uz rijeke i potoke) |
flodbanksväxtlighet |
|
riječna voda (Voda koja teče u kanalu sa uzvisine na nisku zemlju i na kraju se ulijeva u jezero ili more, osim u pustinjskom području, gdje može nestati) |
flodvatten |
|
riječni izvor pitke vode (Svaki izvor opskrbe iz rijeke, osobito riječna voda, koja se sakuplja, pohranjuje i obrađuje, a zatim distribuira za upotrebu u domaćinstvima, industriji, na poljoprivrednim gospodarstvima i u druge svrhe) |
flodresurser |
|
riječni promet (Prijevoz robe ili ljudi brodovima koji plove po rijekama) |
transport på inre vattenvägar |
|
riječno korito (Kanal koji sadrži ili je ranije sadržavao vodu rijeke) |
flodbädd |
|
riječno ušće |
flodmynning |
|