DictionaryForumContacts

   Croatian Lithuanian
A BČ Ć D D Đ E F G H I J K L M N O P R S Š T U V W Y Z Ž   <<  >>
Terms for subject Environment (6043 entries)
klima umjerenog pojasa (Klima srednjih geografskih širina; klima između krajnosti tropske klime i polarne klime) švelnus klimatas
klima-uređaj (Sustav ili proces kontroliranja temperature, a ponekad i vlažnosti i čistoće zraka u kući itd) oro kondicionavimas
klimaks (Botanički izraz koji se odnosi na konačni stadij razvoja biljne zajednice za koju se kaže da je postignut kada stupnjeviti razvoj jedne biljne zajednice ili skupine biljnih zajednica na istom staništu tijekom određenoga vremenskog razdoblja postigne dinamičku ravnotežu s okolinom, a osobito s njegovom prevladavajućom klimom. Svaki od glavnih svjetskih vegetacijskih klimaksa je ekvivalentan biomu. Mnogi botaničari vjeruju da je klima glavni čimbenik u biljnom okolišu i da čak i ako se pojavi nekoliko vrsta biljne sukcesije u nekom području, sve će one težiti prema vegetacijskom klimaksu kao obliku) klimaksas
klimatologija (Ova grana meteorologije bavi se fizičkim stanjem atmosfere, zajedno s njezinim statističkim varijacijama, i u prostoru, i u vremenu, koje se odražavaju u ponašanju vremena tijekom razdoblja od mnogo godina) klimatologija
klimatske promjene klimato kaita
klimatski čimbenik klimatinis veiksnys
klimatski eksperiment (Pokusi koji se provode da bi se procijenili budući klimatski uvjeti koji se koriste modeliranjem fizičkih procesa prisutnih u klimatskim promjenama i promjenljivosti; isto tako, potrebne su procjene neizvjesnih budućih čovjekovih inputa kao što su povećanje količine ugljičnog dioksida u atmosferi i ostalih stakleničkih plinova) klimatinis eksperimentas
klimatski faktor (Fizički uvjeti koji određuju klimu u određenom području, npr. Geografsku širinu, nadmorsku visinu, oceanske struje itd) klimatinis veiksnys
klimatski pojas (Pojas zemaljske površine u kojem je klima na neki način općenito homogena; elementarno područje jednostavne klimatske klasifikacije) klimato zona
klimatski pokus klimatinis eksperimentas
klimatski resurs klimato ištekliai
klimatski utjecaj klimatinis poveikis
klimatski utjecaji (Klima ima središnji utjecaj na mnoge ljudske potrebe i aktivnosti, kao što su poljoprivreda, stanovanje, zdravlje ljudi, vodni resursi, te korištenje energije. Utjecaj klime na vegetaciju i vrstu tla toliko je jak da su se najraniji načini razvrstavanja klime često više temeljili na ovim čimbenicima nego na meteorološkim varijablama. Iako se tehnologija može upotrebljavati za ublažavanje učinaka nepovoljnih klimatskih uvjeta, osciliranja klime koja dovode do značajnih odstupanja od normalnog izazivaju ozbiljne probleme za suvremena industrijalizirana društva u jednakoj mjeri kao za primitivna društva. Ciljevi klimatologije su pružiti sveobuhvatan opis klime na Zemlji, shvatiti njezine značajke u pogledu temeljnih fizikalnih načela, te razvijati modele Zemljine klime koji će omogućiti predviđanje budućih promjena koje mogu nastati od prirodnih i ljudskih uzroka) klimatinis poveikis
klinički simptom (Svaki objektivan dokaz o bolesti ili o zdravstvenom stanju bolesnika temeljen na kliničkom promatranju) klinikinis simptomas
klizište (Velika pomicanja zemlje i procesi koji uključuju klizanje nizbrdo pod utjecajem sile teže na pomiješanu masu zemlje i kamenje) nuošliauža
kloniranje (Proizvodnja genetski identičnih jedinki iz jednog roditelja. Kloniranje biljaka obično uključuje kulture biljnih stanica. Kloniranje životinja je teže i povezano je s nekim manipulacijama njihovoga normalnog reproduktivnog ciklusa. Klon je skupina organizama identičnoga genetičkog ustroja, osim ako se dogodi mutacija, proizvedena od pojedinca nespolnom reprodukcijom, partenogenezom ili apomiksisom) klonavimas
klor (Vrlo reaktivan i vrlo toksičan zeleni plinoviti element, koji kao tvar pripada porodici halogena. Jedan je od najraširenijih elemenata u prirodi, budući da se u prirodi pojavljuje u morskoj vodi, slanim jezerima i podzemnim naslagama, ali se obično pojavljuje u neopasnom obliku kao što je kuhinjska sol (NaCl). U komercijalne svrhe se uvelike upotrebljava u kemijskoj industriji, i kao element za proizvodnju kloriranih organskih otapala, npr. Polikloriranih bifenila (PCB), i za proizvodnju polivinil kloridnih plastičnih masa, termoplastike i hipokloritnih bjelila. Klor je bio osnova za organoklorove pesticide, kao što su DDT i druge poljoprivredne kemikalije koje su uništavale životinje i biljke koje žive u prirodi. Reaktivnost klora pokazala se katastrofalnom za ozonski omotač, i on je bio uzrok nastanka ozonske rupe, koja je najprije uočena na južnoj polutki, iznad Antarktike, a zatim iznad sjeverne polutke) chloras
kloretilen (Zapaljiv, eksplozivan plin s eteričnim mirisom; topljiv u alkoholu i eteru, malo topljiv u vodi; vrelište mu je pri -14°C; važan je monomer za izradu polivinil klorida i njegovih kopolimera; upotrebljava se u organskoj sintezi i u ljepilima) chloretilenas
klorfenol (Velika skupina kloriranih ugljikovodika, pesticida i biocida, koji čine vrlo visok postotak upotrebe pesticida za svrhe koje nisu namijenjene poljoprivredi, npr. sredstvo protiv truljenja u tkaninama koje nisu od vune i za zaštitu drva. Klorofenoli djeluju kao biocidi time što sprječavaju disanje i procese pretvorbe energije kod mikroorganizama. Opasni su za čovjeka u koncentraciji od 40 dijelova na milijun (ppm), 1 ppm za ribe, dok i koncentracija od samo jednog dijela na tisuću milijuna može onečistiti vodu) chlorfenolis
klorid (Spoj koji se dobiva iz klorovodične kiseline i sadrži klorov atom u oksidacijskom stanju -1) chloridas