hydrologická katastrofa |
hidrološka katastrofa (Silovita, iznenadna i destruktivna promjena bilo u kakvoći vode na Zemlji ili u raspodjeli ili kretanju vode na zemlji, ispod površine ili u atmosferi) |
|
hydrologický cyklus |
hidrološki ciklus (Gibanje vode između oceana, Zemljine površine i atmosfere ishlapljivanjem, putem oborina i djelovanja živih organizama, kao jedan od glavnih biogeokemijskih ciklusa. Svaki dan voda isparava iz oceana i odlazi u zrak s mora iznad zemlje, koja je prima u obliku oborina, a na kraju se vraća s kopna na more putem rijeka, i time ciklus završava) |
|
hydrologický režim |
hidrološke značajke protoka (Karakteristično ponašanje i ukupna količina vode u slivu, koja se određuje mjerenjem količina kao što su oborine, površinske i podzemne zalihe i protok, te evapotranspiracija) |
|
hydrolýza |
hidroliza (1. Razlaganje ili promjena kemijskih tvari vodom. 2. U vodenim otopinama elektrolita, reakcije kationa s vodom kojima se proizvodi slaba baza ili reakcije aniona kojima se proizvodi slaba kiselina) |
|
hydrometeorológia |
hidrometeorologija (Dio meteorologije koja se neposredno bavi hidrološkim problemima, osobito kontrolom poplava, hidroenergijom, navodnjavanjem i sličnim područjima tehnike i vodnog bogatstva) |
|
hydrometria |
hidrometrija (Znanost i tehnologija koja se bavi mjerenjem specifične težine, osobito tekućina) |
|
hydropónia |
hidrokultura (Uzgoj biljaka bez upotrebe tla. Umjesto tla se upotrebljava pijesak ili vermikulit ili drugi zrnati materijal, te se upotrebljava tekuća otopina hranjivih tvari za prihranu) |
|
hydrosféra |
hidrosfera (Vode na Zemlji, za razliku od stijena (litosfere), živih bića (biosfere) i zraka (atmosfera). Uključuje vode u oceanima, rijekama, jezerima i drugim tijelima površinskih voda u tekućem obliku na kontinentima; snijeg, led i ledenjake; kao i tekuću vodu, led i vodenu paru, i u nezasićenim i u zasićenim zonama ispod zemaljske površine. Neki u hidrosferu uključuju, ali neki isključuju, vodu u atmosferi, koja obuhvaća vodenu paru, oblake te sve oblike oborina dok su još u atmosferi) |
|
hygiena |
higijena (Znanost koja se bavi načelima i načinima očuvanja zdravlja) |
|
hygiena potravín |
prehrambena higijena (Dio znanosti higijene koji se bavi sanitarnim načelima i metodama primijenjenima na kvalitetu hrane, njezinu preradu ili obradu, pripremu, čuvanje i potrošnju od strane čovjeka) |
|
hygiena práce |
zdravlje na radnom mjestu (Područje zakonske obveze propisane za poslodavce i zaposlenike u većini zemalja, u svrhu zaštite radne snage od profesionalnih bolesti i stresa te fizičkih opasnosti putem odgovarajućeg planiranja, prozračivanja, rasvjete, zaštite, sigurnosti i postupaka u hitnim situacijama, redovnih pregleda, nadzora, osobne zaštite itd) |
|
hygiena životného prostredia |
zdravstvena ekologija (Umijeće i znanost o zaštiti dobrog zdravlja, prevenciji bolesti i ozljeda posredstvom kontrole pozitivnih okolišnih čimbenika, kao i smanjenje potencijalnih fizičkih, bioloških, kemijskih i radioloških opasnosti) |
|
identifikácia výrobku |
identifikacija proizvoda (Pričvršćivanje obavijesti na proizvod ili spremnik na kojoj su informacije o njegovom sadržaju, pravilnom korištenju, proizvođaču i eventualna upozorenja ili opasnosti korištenja) |
|
identifikácia zdroja znečisťujúcej látky |
utvrđivanje izvora onečišćenja |
|
identifikácia zdroja znečisťujúcej látky |
identifikacija izvora onečišćenja |
|
identifikácia zdroja znečisťujúcej látky |
otkrivanje izvora onečišćenja |
|
identifikácia znečisťujúcich látok |
identificiranje onečišćujućih tvari (Utvrđivanje posebne tvari ili posebnih tvari koje su uzrok onečišćenja) |
|
ideológia |
ideologija (Skup ideja koji odražava uvjerenja i interese neke nacije, političkog sustava itd. i na njemu se zasniva političko djelovanje) |
|
ihličnany |
četinar (Red četinjača biljaka koji uključuje gotovo sve današnje golosjemenjače (Gymnospermae). Većina su visoka zimzelena stabla s igličastim (npr., borovi), linearnim (npr. jele) ili Ijuskastim (npr. cedrovi) listovima. Obično uspijevaju u zonama s umjerenom klimom i glavna su šumska drveća u hladnijim područjima. Od njih se dobivaju drvo, smole, katrani, terpentin i celuloza za papir) |
|
ihličnatý les |
šuma četinjača (Vrsta šume čija je značajka drveće sa češerima i igličastim lišćem. One su općenito, ali ne nužno, zimzelene i imaju relativno plitko korijenje. Budući da rastu brže nego u većini stabala listača, četinjače se intenzivno sade kao izvor mekog drva i celuloze. One podnose širok dijapazon klimatskih uvjeta, mnoge različite vrste tla i značajne razlike u terenu. Zbog toga se nalaze od polarnih geografskih širina do tropa, na većini tipova tla (a posebno na slabo kiselim tlima), te od planinskih vrhova do obalnog okruženja) |
|