 |
A Á Ä B C Č D Ď E É F G H I Í J K L Ĺ Ľ M N Ň O Ó Ô P Q R Ŕ S Š T Ť U Ú V W X Y Ý Z Ž << >>
| Terms for subject Environment (5912 entries) |
| biochemické látky | biokemijska tvar (Kemijske tvari koje se pojavljuju kod životinja, mikroorganizama i biljaka) | |
| biochemické procesy | biokemijski proces (Kemijski procesi koji se odvijaju u živim organizmima) | |
| biochemický cyklus | biogeokemijski ciklus (Kruženje kemijskih elemenata iz organizama u fizičku okolinu i natrag u organizme. Taj proces nazivamo prehrambenim ciklusom ako su elementi o kojima se radi elementi u tragovima, koji su od velike važnosti za život. Biogeokemijski ciklus se pojavljuje kada se raslinje raspada i minerali se na prirodan način ugrađuju u humus za budući rast biljaka) | |
| biocíd | biocid (Raznovrsna skupina otrovnih tvari, uključujući sredstva za konzerviranje namirnica, insekticide, dezinfekcijska sredstva i sredstva za suzbijanje štetnika (pesticide), koji se upotrebljavaju za kontrolu organizama koji su štetni za zdravlje ljudi ili životinja, ili uzrokuju štetu u prirodnim ili proizvedenim proizvodima) | |
| biodegradabilita | biorazgradljivost (Stupanj u kojem bakterije i gljivice mogu razgraditi neku tvar ili do kojeg neka tvar pod djelovanjem bakterija i gljivica može istruliti. Implicira se da ostaci raspadanja takve tvari nisu toksični. To je jedna od najviše obmanjujućih tvrdnji proizvođača, budući da kupci često pretpostavljaju da je biorazgradljiv proizvod neškodljiv. Za raspadanje nekih štetnih tvari potrebno je mnogo duže vrijeme da se razgrade nego za druge, i proizvod za vrijeme truljenja može nanositi štetu u okolišu. Biorazgradljivost može biti i nepotpuna, i ponekad u okolišu ostavlja otpatke ili taloge koji su štetniji nego izvorna tvar. Nakupljanje nebiorazgradljivih (ili slabo biorazgradljivih) tvari u okolišu, kao što su neki biocidi, može izazvati ozbiljne probleme) | |
| biodegradácia | biorazgradnja (Razgradnja tvari pomoću mikroorganizama) | |
| biodiverzita | biološka raznolikost | |
| biodiverzita | bioraznolikost (1. Genetička raznovrsnost: razlike između pojedinaca i između populacija unutar vrste; raznolikost vrsta: različite vrste biljaka, životinja i drugih oblika življenja na nekom području; raznolikost zajednica ili ekoloških sustava: razlike u staništima koje se nalaze na nekom području (npr. Travnjaci, močvare, šuma). 2. Krovni izraz, koji pokriva ukupnu raznolikost i promjenljivost u prirodi. On obuhvaća tri osnovne razine organizacije u živim sustavima: genetsku, onu u vezi s vrstama, i onu u vezi s ekosustavima. Biljne i životinjske vrste su najčešće prepoznate jedinice biološke raznolikosti, pa je javnost najviše zaokupljena očuvanjem raznolikosti vrsta) | |
| bioetika | bioetika (Proučavanje etičkih problema koji proizlaze iz bioloških istraživanja i njihove primjene u područjima kao što su presađivanje organa, genetski inženjering ili umjetna oplodnja) | |
| biofyzika | biofizika (Hibridna znanost koja primjenjuje fizikalna načela i metode pri proučavanju i objašnjavanju strukture živih organizama i mehanike životnih procesa) | |
| biogeochémia | biogeokemija | |
| biogeografia | biogeografija (Znanost koja proučava geografsku rasprostranjenost životinjskog i biljnog svijeta) | |
| biogeografické regióny | biogeografska regija (Područje Zemljine površine koje je određeno vrstama faune i flore koju ono sadrži) | |
| bioindikátor | biološki pokazatelj | |
| bioindikátor | biološki indikator (Vrsta ili organizam koji se upotrebljava za ocjenu kvalitete okoliša ili promjene u okolišu) | |
| bioinžinierstvo | bioinženjering | |
| bioinžinierstvo | biološki inženjering | |
| bioinžinierstvo | biološko inženjerstvo (Primjena tehničkih načela i tehnika na žive organizme. Ona se uglavnom tiče dizajniranja zamjenskih dijelova tijela, kao što su udovi, srčani zalisci itd) | |
| bioklimatológia | bioklimatologija (Proučavanje klime u odnosu prema fauni i flori) | |
| biológia | biologija (Segment prirodnih znanosti koji se bavi proučavanjem života i živih organizama) |