morská biológia |
biologija mora (Grana biologije koja se bavi živim organizmima koji nastavaju more) |
|
morská chránená oblasť |
zaštićeno morsko područje (Dio mora ili oceana namijenjen posebnoj zaštiti, često kako bi se spriječila ili smanjila šteta za njegov biljni i životinjski svijet i ekosustave) |
|
morská ekológia |
ekologija mora (Integrativna znanost koja proučava osnovne strukturne i funkcionalne odnose unutar živih populacija i između njih, kao i njihove fizikalno-kemijske uvjete u morskim ekosustavima. Ekologija mora usredotočuje se na određene organizme, kao i na određeni okoliš ili fizička okruženja) |
|
morská fauna |
morska fauna |
|
morská fauna |
morske životinje (Životinje koje žive u moru) |
|
morská geológia |
geologija mora (Vid istraživanja oceana koja se bavi osobito dnom oceana i granicom između oceana i kontinenta, uključujući i podmorski reljef, geokemiju i petrologiju u sedimentima i stijenama na dnu oceana, te utjecajem morske vode i valova na oceansko dno i njegove materijale) |
|
morská rezervácia |
morski rezervat (Morsko područje u kojem je biljni i životinjski svijet koji u njemu živi zaštićen) |
|
morská tepelná energia |
toplinska energija mora (Koncept iskorištavanja temperaturnih razlika od 20 ° C ili više koje se javljaju između površine oceana i njegovih dubina kako bi se postigla kontinuirana opskrba energijom; ta temperaturna razlika može se naći u tropskim regijama svijeta. Izgrađena su razna mala postojenja u svrhu prikazivanja ovog načela) |
|
morská vlna |
morski val (Pokretni greben ili val/izbočina od vode koja nastaje blizu površine mora, a odlikuje se oscilirajućim i uzlaznim i silaznim pokretima, često kao rezultat otpora vjetra koji stvara trenje) |
|
morská voda |
slana voda (Morska voda, koja se odlikuje visokom slanošću) |
|
morská voda |
morska voda (Vodene otopine soli u više ili manje konstantnom omjeru, čiji sastav ovisi o nekoliko čimbenika, među kojima prevladavaju živi organizmi, detritično taloženje i povezane kemijske reakcije. Morska voda zauzima više od 98% mase hidrosfere i pokriva nešto više od 70% zemaljske kugle. Zbog sastava i stabilnosti oceana, te načina na koji se oni kontroliraju, oceani su vrlo važni za klimu, a velika pozornost pridaje se proučavanju učinaka onečišćenja. Vjeruje se da čovjekove aktivnosti ubrzavaju promjenu u sastavu morske vode) |
|
morské dno |
morsko dno (Oceansko dno. Također poznato pod nazivom morsko dno. Oceansko dno se definira kao gotovo vodoravna površina oceanskog bazena) |
|
morské pobrežie |
morska obala (Zona neutvrđenog materijala koji se proteže prema kopnu od linije niske vode do područja izrazite promjene u materijalu ili fiziografskom obliku ili do linije trajne vegetacije) |
|
morské prúdy |
kruženje morske vode (Horizontalno kretanje vode u oceanu velikih razmjera. Način na koji se energija iz Sunca, pohranjena u moru, prenosi po cijelom svijetu. Na primjer, zbog struja u lukama Ujedinjenog Kraljevstva u zimskim mjesecima nema leda, dok su St. Peterburgu, koji se nalazi na istoj geografskoj širini kao i Shetland Islands, potrebni ledolomci. Sve je više dokaza da je u svijetu kruženje vode u oceanima bilo vrlo različito za vrijeme posljednjeg ledenog doba, a promijenilo se nekoliko puta u dalekoj prošlosti, te je imalo dramatičan učinak na klimu. Oceani imaju vitalno značenje kao "skladišta", jer oni apsorbiraju više od polovice Sunčeve topline koja dosegne Zemlju. Ova toplina, koja se ponajprije apsorbira u blizini ekvatora, prenosi se u cijelom svijetu i ispušta drugdje, pri čemu se stvaraju struje koje traju i do 1.000 godina. Dok Zemlja rotira i vjetar djeluje na površinu, struje nose toplu tropsku vodu u hladnije dijelove svijeta. Na snagu i smjer struje djeluju kopnene mase, uska grla kroz uske tjesnace, pa čak i oblik morskog dna. Kada topla voda dosegne polarne predjele, njezina toplina isparava u atmosferu, pa se smanjuje njezina temperatura i povećava njezina gustoća. Kada se morska voda zamrzne, ona ostavlja sol u nezamrznutoj vodi, i ta hladna voda tone u ocean i počinje teći natrag prema tropima. Naposlijetku se zagrije i ponovno započinje ciklus) |
|
morské rybárstvo |
morsko ribarstvo (Ulov životinja i iskorištavanje biljaka iz oceana da se osigura hrana i rekreacija za ljude, hrana za životinje, te razni organski materijali za industriju) |
|
morské sedimenty |
morski sediment |
|
morské sedimenty |
morski talog (Kruta tvar u komadićima nastao trošenjem stijena zbog vremenskih uvjeta koji se nataložio iz stanja suspenziji u vodi) |
|
morské zdroje |
morski resurs (Morski resursi uključuju hranu, energiju i minerale) |
|
morský cicavec |
morski sisavac (Sisavci koji su se prilagodili životu u moru, kao što su kitovi, delfini, pliskavice itd) |
|
morský ekosystém |
morski ekološki sustav (Svaki morski okoliš, od ribnjaka do oceana, u kojem biljke i životinje međusobno djeluju s kemijskim i fizičkim obilježjima okoliša) |
|