hermetičko zatvaranje |
siġillar |
|
heterociklički spoj (Spoj u kojem je prstenasta struktura sastavljena od više od jedne vrste atoma) |
kompost eteroċikliku |
|
hibridizacija (Radnja ili postupak proizvodnje hibrida, tj. životinje ili biljke koja je rezultat križanja između genetski različitih jedinki. Hibridi između različitih vrsta obično su sterilni) |
ibridizzazzjoni |
|
hidraulika (Grana znanosti i tehnologije koja se bavi mehanikom fluida, posebno tekućina) |
idrawlika |
|
hidrobiologija (Proučavanje organizama koji žive u vodi) |
idrobijoloġija |
|
hidroelektrana (Elektrana s pogonom na besplatan obnovljivi izvor energije - vodu koja pada) |
impjant idroelettriku |
|
hidroenergija |
enerġija idrawlika |
|
hidroenergija (Besplatni obnovljivi izvor energije koju daje voda koja pada i koja pogoni turbine. Hidroenergija je najvažniji obnovljivi izvor energije zbog njezine najviše energetske učinkovitosti u pretvorbi energije. Postoje dvije vrste hidroelektrana 1. elektrana za korištenje protoka vode rijeka, b. elektrane na pogon vodom iz akumulacijskog jezera (elektrane sa spremnikom/akumulacijom), kod kojih se priljev može regulirati uz pomoć spremnika. Uglavnom se iskorištavaju veće razlike u visinama, kao što su planinske rječice. Elektrane s akumulacijskim jezerima općenito imaju brane sa zemljanom ispunom ili betonskom branom. Iako se hidroenergija općenito može nazvati prihvatljivom za okoliš, postoje i neki problemi: a. Promjena razine podzemnih voda i punjenje korita rijeke zemljom. b. Opasnost od rušenja brane. c. Velika potražnja za zemljišnim prostorom za akumulacijsko jezero. d. Smanjenje, ali i djelomično povećanjevrijednosti rekreacijskih površina. Kako se hidroenergija u svijetu sve više ograničava, potražnja za energijom u svijetu raste, međutim, konačno udio hidroenergije će se smanjiti) |
enerġija idroelettrika |
|
hidrogeologija (Znanost koja se bavi pojavom površinskih i podzemnih voda, njihovim korištenjem i funkcijama i mijenjanju Zemlje, ponajprije erozijom i nanosima) |
idroġeoloġija |
|
hidrografija (Znanost koja se bavi mjerenjem i opisom fizičkih svojstava oceana, jezera, rijeka i ostalih susjednih priobalnih područja, a osobito njihovim nadzorom i korištenjem) |
idrografija |
|
hidrografska mreža (Konfiguracija ili tlocrtni raspored prirodnih vodotoka u nekom području. Odnosi se na lokalne geološke i geomorfološke značajke i povijest. Sinonim: način odvodnje) |
netwerk idrografiku |
|
hidrografski bazen |
żona ta' qbid |
|
hidrokultura (Uzgoj biljaka bez upotrebe tla. Umjesto tla se upotrebljava pijesak ili vermikulit ili drugi zrnati materijal, te se upotrebljava tekuća otopina hranjivih tvari za prihranu) |
idrokultura |
|
hidroliza (1. Razlaganje ili promjena kemijskih tvari vodom. 2. U vodenim otopinama elektrolita, reakcije kationa s vodom kojima se proizvodi slaba baza ili reakcije aniona kojima se proizvodi slaba kiselina) |
idrolisi |
|
hidrologija (Znanost koja se bavi proučavanjem pojavnosti, kruženja, raspodjele i svojstava voda na Zemlji, kao i njihove reakcije s okolišem) |
idroloġija |
|
hidrologija (Znanost koja se bavi pojavom, kruženjem, distribucijom i svojstvima voda na zemlji, kao i njihovom reakcijom s okolinom) |
xjenza tal-ilma |
|
hidrološka katastrofa (Silovita, iznenadna i destruktivna promjena bilo u kakvoći vode na Zemlji ili u raspodjeli ili kretanju vode na zemlji, ispod površine ili u atmosferi) |
diżastru idroloġiku |
|
hidrološka ravnoteža (Bilanca priljeva u hidrološku jedinicu, odljeva iz nje i pohrane u hidrološkoj jedinici kao što je sliv, vodonosnik, zona tla, jezero ili spremnik; odnos između ishlapljivanja, oborina, otjecanja i promjene u vodi za pohranu) |
bilanċ idroloġiku |
|
hidrološke značajke protoka (Karakteristično ponašanje i ukupna količina vode u slivu, koja se određuje mjerenjem količina kao što su oborine, površinske i podzemne zalihe i protok, te evapotranspiracija) |
fluss idroloġiku |
|
hidrološki ciklus (Gibanje vode između oceana, Zemljine površine i atmosfere ishlapljivanjem, putem oborina i djelovanja živih organizama, kao jedan od glavnih biogeokemijskih ciklusa. Svaki dan voda isparava iz oceana i odlazi u zrak s mora iznad zemlje, koja je prima u obliku oborina, a na kraju se vraća s kopna na more putem rijeka, i time ciklus završava) |
ċiklu idroloġiku |
|