DictionaryForumContacts

   Croatian Maltese
A BČ Ć D D Đ E F G H I J K L M N O P R S Š T U V W Y Z Ž   <<  >>
Terms for subject Environment (6100 entries)
hermetičko zatvaranje siġillar
heterociklički spoj (Spoj u kojem je prstenasta struktura sastavljena od više od jedne vrste atoma) kompost eteroċikliku
hibridizacija (Radnja ili postupak proizvodnje hibrida, tj. životinje ili biljke koja je rezultat križanja između genetski različitih jedinki. Hibridi između različitih vrsta obično su sterilni) ibridizzazzjoni
hidraulika (Grana znanosti i tehnologije koja se bavi mehanikom fluida, posebno tekućina) idrawlika
hidrobiologija (Proučavanje organizama koji žive u vodi) idrobijoloġija
hidroelektrana (Elektrana s pogonom na besplatan obnovljivi izvor energije - vodu koja pada) impjant idroelettriku
hidroenergija enerġija idrawlika
hidroenergija (Besplatni obnovljivi izvor energije koju daje voda koja pada i koja pogoni turbine. Hidroenergija je najvažniji obnovljivi izvor energije zbog njezine najviše energetske učinkovitosti u pretvorbi energije. Postoje dvije vrste hidroelektrana 1. elektrana za korištenje protoka vode rijeka, b. elektrane na pogon vodom iz akumulacijskog jezera (elektrane sa spremnikom/akumulacijom), kod kojih se priljev može regulirati uz pomoć spremnika. Uglavnom se iskorištavaju veće razlike u visinama, kao što su planinske rječice. Elektrane s akumulacijskim jezerima općenito imaju brane sa zemljanom ispunom ili betonskom branom. Iako se hidroenergija općenito može nazvati prihvatljivom za okoliš, postoje i neki problemi: a. Promjena razine podzemnih voda i punjenje korita rijeke zemljom. b. Opasnost od rušenja brane. c. Velika potražnja za zemljišnim prostorom za akumulacijsko jezero. d. Smanjenje, ali i djelomično povećanjevrijednosti rekreacijskih površina. Kako se hidroenergija u svijetu sve više ograničava, potražnja za energijom u svijetu raste, međutim, konačno udio hidroenergije će se smanjiti) enerġija idroelettrika
hidrogeologija (Znanost koja se bavi pojavom površinskih i podzemnih voda, njihovim korištenjem i funkcijama i mijenjanju Zemlje, ponajprije erozijom i nanosima) idroġeoloġija
hidrografija (Znanost koja se bavi mjerenjem i opisom fizičkih svojstava oceana, jezera, rijeka i ostalih susjednih priobalnih područja, a osobito njihovim nadzorom i korištenjem) idrografija
hidrografska mreža (Konfiguracija ili tlocrtni raspored prirodnih vodotoka u nekom području. Odnosi se na lokalne geološke i geomorfološke značajke i povijest. Sinonim: način odvodnje) netwerk idrografiku
hidrografski bazen żona ta' qbid
hidrokultura (Uzgoj biljaka bez upotrebe tla. Umjesto tla se upotrebljava pijesak ili vermikulit ili drugi zrnati materijal, te se upotrebljava tekuća otopina hranjivih tvari za prihranu) idrokultura
hidroliza (1. Razlaganje ili promjena kemijskih tvari vodom. 2. U vodenim otopinama elektrolita, reakcije kationa s vodom kojima se proizvodi slaba baza ili reakcije aniona kojima se proizvodi slaba kiselina) idrolisi
hidrologija (Znanost koja se bavi proučavanjem pojavnosti, kruženja, raspodjele i svojstava voda na Zemlji, kao i njihove reakcije s okolišem) idroloġija
hidrologija (Znanost koja se bavi pojavom, kruženjem, distribucijom i svojstvima voda na zemlji, kao i njihovom reakcijom s okolinom) xjenza tal-ilma
hidrološka katastrofa (Silovita, iznenadna i destruktivna promjena bilo u kakvoći vode na Zemlji ili u raspodjeli ili kretanju vode na zemlji, ispod površine ili u atmosferi) diżastru idroloġiku
hidrološka ravnoteža (Bilanca priljeva u hidrološku jedinicu, odljeva iz nje i pohrane u hidrološkoj jedinici kao što je sliv, vodonosnik, zona tla, jezero ili spremnik; odnos između ishlapljivanja, oborina, otjecanja i promjene u vodi za pohranu) bilanċ idroloġiku
hidrološke značajke protoka (Karakteristično ponašanje i ukupna količina vode u slivu, koja se određuje mjerenjem količina kao što su oborine, površinske i podzemne zalihe i protok, te evapotranspiracija) fluss idroloġiku
hidrološki ciklus (Gibanje vode između oceana, Zemljine površine i atmosfere ishlapljivanjem, putem oborina i djelovanja živih organizama, kao jedan od glavnih biogeokemijskih ciklusa. Svaki dan voda isparava iz oceana i odlazi u zrak s mora iznad zemlje, koja je prima u obliku oborina, a na kraju se vraća s kopna na more putem rijeka, i time ciklus završava) ċiklu idroloġiku