 |
A B C Č Ć D D Đ E F G H I J K L M N O P R S Š T U V W Y Z Ž << >>
| Terms for subject Environment (6009 entries) |
| usputni ulov (Slučajan ulov nekomercijalnih vrsta u mreže potegače, prilikom koćarenja i ribolova parangalom; zbog njega ugibaju velike morske životinje i on je jedan od čimbenika koji ugrožavaju izumiranje nekih vrsta) | bifangst | |
| ustanova za upravljanje zaštitom okoliša (Središnja državna organizacija koja ima ovlasti ili provodi nadzor nad vladinim aktivnostima koje se odnose na očuvanje i zaštitu ekoloških ili prirodnih resursa) | miljøadministrasjonsorgan | |
| ustava (Vertikalna klizna vrata ili ventil za reguliranje protoka vode u kanalu ili zapornici) | sluse | |
| ustavni zakon (Grana javnog prava jednog naroda ili države koja se bavi organizacijom, ovlastima i okvirom vlasti, raspodjelom političkih i državnih tijela i funkcija, temeljnim načelima kojima se uređuju odnosi države i građana i koja općenito propisuje plan i metodu prema kojima će se provoditi javni poslovi naroda ili države) | statsrett | |
| uštede vode | vannsparing | |
| ustupak (Svaki popust, smanjenje, dobrovoljno davanje ili udovoljavanje zahtjevu ili traženju, obično od strane vlade ili kontrolnog tijela, nekom pojedincu ili organizaciji) | konsesjon | |
| utjecaj (Učinci uključuju: a. izravne učinke, koji su prouzročeni djelovanjem i pojavljuju se u isto vrijeme i na istom mjestu, b. neizravne učinke, koji su prouzročeni djelovanjem i pojavljuju se kasnije u vremenu ili su više udaljeni, a još se uvijek mogu razumno predvidjeti) | effekt | |
| utjecaj akvakulture na okoliš (Uzgoj riba onečišćuje vodu hranjivim tvarima, metanom i sumporovodikom, što ugrožava i uzgojenu ribu, i ostali život u moru. Opasni pesticidi se upotrebljavaju za uništavanje morskih uši) | miljøbelastning fra akvakultur | |
| utjecaj buke na zdravlje (Posljedice buke na čovjekovo zdravlje, npr. gubitak sluha i psihološki učinci) | helsepåvirkning fra støy | |
| utjecaj energije na okoliš (Energetika i ekološki problemi usko su povezani, jer je gotovo nemoguće proizvoditi, prenositi ili trošiti energiju bez značajnih utjecaja na okoliš. Ekološki problemi koji su izravno povezani s proizvodnjom i potrošnjom energije su onečišćenje zraka, onečišćenje vode, toplinsko onečišćenje, kao i odlaganje krutog otpada. Emisija onečišćujućih tvari koje onečišćuju zrak, a nastaju izgaranjem fosilnih goriva glavni je uzrok onečišćenja zraka u urbanim sredinama. Razni problemi onečišćenja vode povezani su s potrošnjom energije. Jedan od glavnih problema su izljevi nafte. U svim manipulacijama naftom postoji velika vjerojatnost da će doći do izlijevanja nafte, bilo na zemlju ili u neko vodno tijelo. Ugljeno rudarstvo također može izazvati onečišćenja vode. Promjene u tokovima podzemnih voda zbog rudarskih operacija često dovode inače neonečišćenu vodu u dodir s određenim mineralnim tvarima koje se ispiru sa zemlje i stvaraju onečišćenje kiselim rudničkim vodama. Kruti otpad je isto tako nusproizvod nekih oblika korištenja energije. U vađenju ugljena potrebno je uklanjanje velikih količina zemlje, kao i ugljena. Općenito govoreći, ekološki problemi povećavaju se s korištenjem energije, a to je, u kombinaciji s ograničenim izvorima energije, osnovni uzrok energetske krize. Procjena utjecaja energije na okoliš treba usporediti te troškove s koristima koje mogu proizaći iz korištenja energije) | miljøbelastning fra energibruk | |
| utjecaj industrije na okoliš (Utjecaji na okoliš povezan s industrijskim aktivnostima uglavnom su povezani s proizvodnjom industrijskog otpada koja se može podijeliti u različite vrste: kruti otpad, kao što su čestice prašine ili šljake iz ugljena; tekući otpad iz različitih procesa, uključujući i radioaktivne rashladne tvari iz elektrana; i otpadni plin, koji se uglavnom proizvodi u kemijskoj industriji) | miljøbelastning fra industri | |
| utjecaj kućanstava na okoliš (Utjecaji kućanstava na okoliš obuhvaćaju emisije iz grijanja domaćinstava (topli zrak, ugljični dioksid, ugljični monoksid, vodena para i oksid dušika, sumpora i drugih plinova u tragovima); kanalizacija iz domaćinstava sastoji se od tvari koje ispušta ljudsko tijelo, voda iz kuhinja, kupaonica i praonica; odlaganje glomaznog otpada, kao što su stari strojevi za pranje rublja, hladnjaci, automobili i drugi predmeti koji se ne mogu staviti u standardne kante za smeće, i koji se često odbacuju u prirodi i sl) | miljøbelastning fra husholdninger | |
| utjecaj na gene (Nasljedna promjena, uglavnom mutacije koje proizvode kemijske tvari, herbicidi, zračenja itd) | genetisk effekt | |
| utjecaj poljoprivrede na okoliš (Poljoprivredne aktivnosti imaju značajan utjecaj na kakvoću vode, uključujući i povećanje taloženja u vodotocima zbog erozije, te povećanje količine hranjivih tvari, pesticida i koncentracija soli u vodi koja otječe s površine. U nekim regijama zloupotrebe pesticida dovele su do razvoja sojeva štetnika otpornih na pesticide, uništavanja prirodnih grabežljivaca, uništavanja lokalnog biljnog i životinjskog svijeta, te kontaminiranih zaliha vode za ljudsku potrošnju. Nepravilna primjena umjetnih gnojiva promijenila je vrste raslinja i vrste ribe koje nastavaju obližnje plovne putove i rijeke) | miljøbelastning fra landbruk | |
| utjecaj prometa na okoliš (Utjecaj aktivnosti u vezi s prijevozom na okoliš, a osobito onih koje se bave utjecajem onečišćenja zraka, bukom, raseljavanjem ljudi i premještanjem poduzeća, ometanjem staništa divljih životinja, te sveukupnim učincima poticanja rasta) | miljøbelastning fra transport | |
| utjecaj rekreacije na okoliš (Rekreaciju i turizam često prati velika šteta za okoliš. Vodeni ekosustavi posebno su osjetljivi na učinke povećanog turizma i popratnu izgradnju hotelskih kapaciteta, zbrinjavanje otpadnih voda, ceste, parkirališta i pristaništa na obalama i priobalnom području; kao i povećano pecanje, plivanje, skijanje na vodi, snimanje ili korištenje motornih čamaca u vodnom tijelu. Sve to proizvodi izravne štetne učinke kada se provodi masovno, uključujući i oštećenja obale, kemijske promjene u vodi, kao i sedimente i biološke promjene u biljnim i životinjskim zajednicama) | miljøbelastning fra fritidsaktiviteter | |
| utjecaj ribolova na okoliš (Ribolov može imati različite negativne utjecaje na okoliš: otpadne vode i otpad iz uzgajališta riba može ugroziti divlju ribu, tuljane i školjke. Uzgajatelji riba upotrebljavaju male količine vrlo otrovnih kemikalija za uništavanje uši: jedna prevelika doza može biti pogubna. Zbog takozvanog usputnog ulova, ili slučajnog hvatanja nekomercijalnih vrsta u mreže potegače, operacija koćarenja i ribolova parangalom ugibaju velike morske životinje i oni su jedan od faktora koji su rizik za izumiranje nekih vrsta. Neke tehnike ribolova, kao mreže potegače, ne samo da donose ulov tona ribe, nego i ubijaju milijune ptica, kitovi i tuljana i slučajno se hvataju milijuni ribe. U male rupe u mreži često se uhvate mlade ribe koje nikada neće imati priliku za reprodukciju. Neki oblici opreme uništavaju prirodna staništa, na primjer koćarenje po dnu može uništiti prirodne grebene. Ostale destruktivne ribolovne tehnike su ilegalan ribolov pomoću dinamita i ribolov pomoću cijanida) | miljøbelastning fra fiske | |
| utjecaj šumarstva na okoliš (Šumarski resursi u svijetu smanjuju se alarmantnom brzinom. Potreba za devizama potiče mnoge zemlje u razvoju da iskorištavaju drvo brže nego što se šume mogu obnoviti. To preveliko iskorištavanje ne samo da osiromašuje resurs koji se nalazi u osnovi svjetske trgovine drvom, nego ono prouzročuje i gubitak zarađivanja za život na temelju djelatnosti u vezi sa šumama, povećava eroziju tla i nizvodno poplavljivanje, te ubrzava gubitak vrsta i genetskih resursa) | miljøbelastning fra skogbruk | |
| utjecaj turizma na okoliš (Velika šteta u okolišu kao posljedica rekreacije i turizma, uključujući ogoljivanje obala izgradnjom turističkih objekata; onečišćenja mora, rušenja povijesnih građevina kako bi se napravilo mjesta za turističke objekte; gubitak poljoprivrednog zemljišta za izgradnju zračnih luka itd) | miljøbelastning fra turisme | |
| utočište (Ograničen i izoliran prostor u kojem su se biljke i životinje održale tijekom razdoblja kontinentalne klimatske promjene koja je učinila okolna područja nepogodnima za stanovanje; pogotovo područja bez leda ili koja nisu bila zaleđena unutar ili u neposrednoj blizini kontinentalne ledene ploče ili brdskih ledenih kapa, gdje su otporne biote uspjele opstati tijekom glacijalnog razdoblja. On je kasnije služio kao središte iz kojeg se širilo ponovno naseljavanje okolnih područja nakon klimatske prilagodbe) | refugium |