biljno tekstilno vlakno (Naravna tekstilna vlakna rastlinskega izvora) |
augu tekstilšķiedra |
|
biljno ulje (Jestivo, miješano glicerinsko ulje koje se dobiva iz biljaka (voća, listova i sjemenki), uključujući sjemenke pamuka, sjemenke lana, tung i kikiriki; upotrebljava se u jestivim uljima, mekim mastima za prhko tijesto (maslu), sapunima i u medicini, te kao ulje za sušenje boje) |
dārzeņu eļļa |
|
biljojed |
zālēdājs |
|
bioakumulacija (1. Nakupljanje onečišćivača u živim organizmima neposrednom adsorpcijom ili putem prehrambenih lanaca. 2. Nakupljanje u organizmu tvari koje nisu osnovni sastojak ili hranjiva tvar tog organizma. Obično se odnosi na nakupljanje metala, ali se može odnositi i na bioakumulaciju otpornih sintetičkih tvari, kao što su organoklorovi spojevi. Mnogi organizmi, npr. Biljke, gljive i bakterije, nakupljaju metale kada rastu u otopinama koje ih sadrže. Ovaj proces može se korisno upotrijebiti za pročišćavanje toksičnih teških metala iz otpadnih voda i onečišćenog tla) |
bioakumulācija |
|
bioakumulativni onečišćivač (Onečišćivači koji se uzimanjem hrane ili vode koncentriraju u živim organizmima) |
bioakumulatīvs piesārņotājs |
|
biocenoza (Zajednica ili prirodan skup organizama; često se upotrebljava kao alternativa za ekosustav, ali je isključivo skup faune ili flore, isključujući fizičke aspekte okoliša) |
biocenoze |
|
biocid (Raznovrsna skupina otrovnih tvari, uključujući sredstva za konzerviranje namirnica, insekticide, dezinfekcijska sredstva i sredstva za suzbijanje štetnika (pesticide), koji se upotrebljavaju za kontrolu organizama koji su štetni za zdravlje ljudi ili životinja, ili uzrokuju štetu u prirodnim ili proizvedenim proizvodima) |
biocīds |
|
biodostupnost |
bioloģiskā pieejamība |
|
bioetika (Proučavanje etičkih problema koji proizlaze iz bioloških istraživanja i njihove primjene u područjima kao što su presađivanje organa, genetski inženjering ili umjetna oplodnja) |
bioētika |
|
biofizika (Hibridna znanost koja primjenjuje fizikalna načela i metode pri proučavanju i objašnjavanju strukture živih organizama i mehanike životnih procesa) |
biofizika |
|
biogeografija (Znanost koja proučava geografsku rasprostranjenost životinjskog i biljnog svijeta) |
bioģeogrāfija |
|
biogeografska regija (Područje Zemljine površine koje je određeno vrstama faune i flore koju ono sadrži) |
bioģeogrāfiskais reģions |
|
biogeokemija |
bioģeoķīmija |
|
biogeokemijski ciklus (Kruženje kemijskih elemenata iz organizama u fizičku okolinu i natrag u organizme. Taj proces nazivamo prehrambenim ciklusom ako su elementi o kojima se radi elementi u tragovima, koji su od velike važnosti za život. Biogeokemijski ciklus se pojavljuje kada se raslinje raspada i minerali se na prirodan način ugrađuju u humus za budući rast biljaka) |
bioģeoķīmiskais cikls |
|
biogorivo (Plinovito, tekuće ili kruto gorivo koje ima energetsku vrijednost dobivenu iz biološkog izvora. Organska tvar koja tvori žive organizme pruža potencijalni izvor energije koji se počinje eksploatirati kako bi se osigurao izvor energije za sve veću potražnju za energijom u svijetu. Primjer biogoriva je repičino ulje, koje se može iskorištavati umjesto dizelskog goriva u izmijenjenim motorima. Metil ester ovog ulja, metil ester uljane repice (RME), može se iskorištavati u neizmijenjenom dizel motoru, a ponekad ga nazivaju biodizelom. Ostala biogoriva su bioplin i gasohol) |
biodegviela |
|
bioinženjering |
bioloģiskā inženierzinātne |
|
biokemija (Proučavanje kemijskih tvari koje se pojavljuju u živim organizmima, te reakcija i metoda za utvrđivanje tih tvari) |
bioķīmija |
|
biokemijska metoda (Metoda koja se zasniva na korištenju biokemijskog mehanizma, npr. svaka kemijska reakcija ili niz reakcija, obično katalizirana enzimom, koja proizvodi određeni fiziološki učinak u živom organizmu) |
bioķīmiska metode |
|
biokemijska tvar (Kemijske tvari koje se pojavljuju kod životinja, mikroorganizama i biljaka) |
bioķīmiska viela |
|
biokemijski proces (Kemijski procesi koji se odvijaju u živim organizmima) |
bioķīmisks process |
|