gama zračenje (Zračenje gama zraka) |
gammastraling |
|
gamad |
ongedierte |
|
garig (Mediteransko grmlje koje se sastoji od niskih zimzelenih grmova i obilnih travolikih biljaka) |
garrigue |
|
generator pare (Tlačni sustav u kojem voda isparava i pretvara se u paru s pomoću topline koja se prenosi iz izvora više topline, obično kao proizvod gorenja različitih goriva. Također je poznat pod nazivom parni kotao) |
stoomgenerator |
|
genetika (Znanost koja se bavi proučavanjem biološkog nasljeđivanja) |
genetica |
|
genetika biljaka (Znanstveno proučavanje nasljednog materijala biljaka za namjene kao što su hibridizacija, bolji hranidbeni resursi i povećanje proizvodnje) |
plantengenetica |
|
genetika životinja (Znanstveno proučavanje nasljednog materijala životinja u svrhu teorijskih i praktičnih primjena kao što je povećanja broja životinjske populacije, očuvanje i istraživanja bolesti) |
dierlijke erfelijkheidsleer |
|
genetska varijacija (Promjena jedne ili više fenotipskih značajki zbog genske mutacije ili genske preraspodjele, učinaka okoliša itd) |
genetische variatie |
|
genetske informacije (Informacije za sintezu bjelančevina koje se nalaze u nizovima nukleotida polinukleotidnog lanca DNK) |
genetische informatie |
|
genetsko modificiranje (Nasljedne promjene koje stvara ionizirajuće zračenje, izlaganje određenim kemikalijama, unos nekih lijekova i koje nastaju zbog drugih uzroka) |
genetische wijziging |
|
genska raznovrsnost (Razlike među jedinkama i između populacija određene vrste) |
genetische diversiteit |
|
geodezija (Grana geofizike koja uključuje utvrđivanje veličine i oblika Zemlje, Zemljinoga gravitacijskog polja te lokacija točaka pridruženim Zemljini površini u Zemljinom koordinacijskom sustavu) |
geodesie |
|
geogeni čimbenik (Geogeni čimbenici su oni koji nastaju u tlu, za razliku od onih antropskog podrijetla (antropogenskih)) |
geogene factor |
|
geografski informacijski sustav (Organizirana zbirka računalnog hardvera, softvera, geografskih podataka i osoblja čija je namjena učinkovito pribavljanje, pohranjivanje, ažuriranje, manipuliranje, analiziranje te prikaz svih oblika geografskih vrsta informacija koje se mogu pribaviti iz različitih izvora, uključujući statističke i kartografske) |
geografisch informatiesysteem |
|
geološka katastrofa (Katastrofe prouzročene pomicanjem i deformacijama Zemljine kore) |
geologische ramp |
|
geomorfologija (Proučavanje klasifikacije, opisa, prirode, porijekla i razvoja trenutnih oblika površine te njihovih odnosa prema strukturama ispod njih, te povijesti geoloških promjena kako su ih te značajke površine očuvale) |
geomorfologie |
|
geotehnologija (Primjena znanstvenih metoda i inženjerskih tehnika na iskorištavanje i korištenje prirodnih resursa) |
geotechnologie |
|
geotermalna energija (Energija proizvedena iskorištavanjem Zemljine unutarnje topline. Trenutno su jedine raspoložive tehnologije za to one kojima se toplina izvlači iz hidrotermalnih konvekcijskih sustava, gdje voda ili para prenose toplinu iz dubljeg dijela Zemlje na područja iz kojih se energija može odvoditi. Količina onečišćujućih tvari koja se nalazi u geotermalnoj energiji razlikuje se od područja do područja, ali mogu sadržavati arsen, bor, selen, olovo, kadmij i fluoride. One također mogu sadržavati sumporovodik, živu, amonijak, radon, ugljični dioksid i metan) |
geothermische energie |
|
gibanje zraka (Gibanje zraka unutar kruženja zraka u Zemljinoj atmosferi; naziva se i planetarnim vjetrovima. Prepoznaju se dvije glavne sastavnice: prva je sastavnica geografskih širina nastala djelovanjem Coriolisove sile (otklonsko gibanje ili sila, koju je 1835. god. opisao G.G. De Coriolis. Rotacija Zemlje utječe na otklon tijela koje se giba po njezinoj površini; na sjevernoj polutci se tijelo u gibanju otkloni udesno, a na južnoj polutci ulijevo); druga sastavnica su geografske dužine i vertikalno gibanje atmosfere, čiji su uzrok uglavnom razlike u raspodjeli pritiska zbog različitog zagrijavanja i hlađenja Zemljine površine) |
luchtbeweging |
|
glad (Ozbiljna nestašica hrane, npr. zbog slabog uroda usjeva ili prevelikog broja stanovništva. Uzrok može biti slaba žetva nakon suše, poplava, potresa, rata, sukoba u društvu itd) |
hongersnood |
|