 |
A B C D D E F G H I J K L M N O P R S T U V Z << >>
| Terms for subject Environment (6137 entries) |
| akvedukt (Kanal za vodoopskrbu; često ispod zemlje, ali na građevinskim konstrukcijama sa stupovima na mjestima gdje kanal prolazi dolinom ili niskim zemljištem) | aquaduct | |
| alarm (Upozoravanje na opasnost koja prijeti kako bi se privukla pozornost na neki događaj ili stanje) | alarm | |
| alergen (Svaki antigen, npr. pelud, lijek ili hrana, koji izaziva alergijsko stanje u ljudi i životinja) | allergeen | |
| alergija (Stanje neuobičajene osjetljivosti kod nekih osoba na kontakt s tvarima kao što su npr. bjelančevine, pelud, bakterije i određene vrste hrane. Taj kontakt može imati za posljedicu pretjerane fiziološke reakcije kao što je peludna groznica, astma i, u težim situacijama, i anafilaktički šok) | allergie | |
| alfa zračenje (Tok alfa čestica što ih izbacuju mnogo radioaktivne tvari imaju snagu prodiranja par cm u zrak, ali se mogu zaustaviti tankim komadom papira) | alfastraling | |
| alga (Jednostavne, zelene, vodene biljke bez stabljike, korijenja i listova. Pripadaju mikroskopskim organizmima koji tvore početak hranidbenog lanca. Alge se nalaze kao one koje plutaju u morskoj i slatkoj vodi, ali rastu i na površini vlažnih zidova, stijenama, kori drveta i na tlu. One sadrže klorofil i ostale pigmente koji im omogućuju da rastu pomoću fotosinteze. Na kopnu alge mogu biti korisne za poboljšanje plodnosti tla fiksacijom dušika) | wieren | |
| alge kremenjašice (Jednostanične alge, od kojih su neke kolonijalne, zelene ili smeđe boje (ali sve sadrže klorofil) i sa silikatnim i često vrlo oblikovanim staničnim stijenkama. Dijatomeje čine velik udio u razini proizvođača u morskim i slatkovodnim prehrambenim lancima, i one su pridonijele stvaranju rezervi nafte. Naslage zemlje s dijatomejama bile su formirane nakupljanjem stijenki stanica kremenjašica; Diatomeae) | diatomeeën | |
| algicid (Svaka tvar ili kemikalija koja se upotrebljava za uništavanje ili nadzor rasta algi) | algendodende stof | |
| aliciklički spoj (Svaka tvar sastavljena od dva ili više različitih atoma koji su vezani kemijskim vezama s ravnim lancima, razgranatim lancima ili s cikličkim (prstenastim) strukturama) | alicyclische samenstelling | |
| aliciklički ugljikovodik (Vrsta organskih spojeva koji sadrže samo ugljikove i vodikove atome koji su međusobno povezani tako da tvore jedan ili više prstenova i imaju i svojstva alifatskih tvari, i svojstva cikličkih tvari) | cycloalifatische koolwaterstof | |
| alifatski spoj (Svaki organski spoj vodika i ugljika s ravnim lancem ugljikovih atoma) | alifatische verbinding | |
| alifatski ugljikovodik (Ugljikovodici s otvorenim lancem ugljikovih atoma, ravni ili razgranati, zasićeni ili nezasićeni) | alifatische koolwaterstof | |
| alkalna zemlja (Svako geomorfno područje, često ravna, jezeru slična ravnica, čije tlo sadrži visok postotak mineralnih soli, smještena osobito u suhim predjelima) | alkalische bodem | |
| alkalno tlo (Tlo koje sadrži dovoljno zamjenjivog natrija da smeta prodiranju vode i rastu usjeva, bilo s većim količinama topivih soli ili bez njih) | alkalische bodem | |
| alkan (Parafini. Homologna serija zasićenih ugljikovodika s općom formulom CnH2n+2. Njihova imena u sustavu završavaju nastavkom -an. Kemijski su neaktivni, stabilni i zapaljivi. Prva četiri člana niza (metan, etan, propan, butan) su pri sobnoj temperaturi plinovi; sljedećih jedanaest u nizu su tekućine i glavni su sastojci parafinskog ulja; viši članovi niza su krutine. Voskovi iz parafina sastoje se uglavnom iz viših alkana) | alkeen | |
| alkilni spoj (Spoj koji sadrži jedan ili više alkilnih radikala) | alkyl-verbinding | |
| alokacija | bestemming | |
| alternativni materijal | alternatief materiaal | |
| aluminij (Lagani bijeli metal, rastezljiv i kovan, koji je dobar vodič električne struje. Ima ga mnogo u prirodi u glinama i treći je najobilniji element u Zemljinoj kori. Najviše se izlučuje iz boksita elektrolizom rastopljene smjese pročišćenog boksita i kriolita. Ovaj metal i njegove legure upotrebljavaju se za zrakoplove, posuđe, električne aparate, kao i za mnoge druge svrhe gdje je njegova mala težina prednost. Aluminij se počeo smatrati opasnim za okoliš i zdravlje 80-ih godina 20. stoljeća zbog dva događaja. Znanstvenici koji se bave biomedicinom i koji su nastojali pronaći moguće uzroke Alzheimerove bolesti, preuranjene senilnosti koja se ispoljava u obliku gubitka pamćenja i smetenosti, pronašli su posrednu vezu s aluminijem. Ova je teorija prijeporna) | aluminium | |
| aluminijev oksid | aluminiumtrioxide |