akvatična ekologija |
hydroøkologi |
|
akvedukt (Kanal za vodoopskrbu; često ispod zemlje, ali na građevinskim konstrukcijama sa stupovima na mjestima gdje kanal prolazi dolinom ili niskim zemljištem) |
akvædukt |
|
alarm (Upozoravanje na opasnost koja prijeti kako bi se privukla pozornost na neki događaj ili stanje) |
alarm |
|
alergen (Svaki antigen, npr. pelud, lijek ili hrana, koji izaziva alergijsko stanje u ljudi i životinja) |
allergen |
|
alergija (Stanje neuobičajene osjetljivosti kod nekih osoba na kontakt s tvarima kao što su npr. bjelančevine, pelud, bakterije i određene vrste hrane. Taj kontakt može imati za posljedicu pretjerane fiziološke reakcije kao što je peludna groznica, astma i, u težim situacijama, i anafilaktički šok) |
allergi |
|
alfa zračenje (Tok alfa čestica što ih izbacuju mnogo radioaktivne tvari imaju snagu prodiranja par cm u zrak, ali se mogu zaustaviti tankim komadom papira) |
alfastråling |
|
alga (Jednostavne, zelene, vodene biljke bez stabljike, korijenja i listova. Pripadaju mikroskopskim organizmima koji tvore početak hranidbenog lanca. Alge se nalaze kao one koje plutaju u morskoj i slatkoj vodi, ali rastu i na površini vlažnih zidova, stijenama, kori drveta i na tlu. One sadrže klorofil i ostale pigmente koji im omogućuju da rastu pomoću fotosinteze. Na kopnu alge mogu biti korisne za poboljšanje plodnosti tla fiksacijom dušika) |
alger |
|
alge kremenjašice (Jednostanične alge, od kojih su neke kolonijalne, zelene ili smeđe boje (ali sve sadrže klorofil) i sa silikatnim i često vrlo oblikovanim staničnim stijenkama. Dijatomeje čine velik udio u razini proizvođača u morskim i slatkovodnim prehrambenim lancima, i one su pridonijele stvaranju rezervi nafte. Naslage zemlje s dijatomejama bile su formirane nakupljanjem stijenki stanica kremenjašica; Diatomeae) |
diatomeer |
|
algicid (Svaka tvar ili kemikalija koja se upotrebljava za uništavanje ili nadzor rasta algi) |
algicid |
|
aliciklički spoj (Svaka tvar sastavljena od dva ili više različitih atoma koji su vezani kemijskim vezama s ravnim lancima, razgranatim lancima ili s cikličkim (prstenastim) strukturama) |
alicyclisk forbindelse |
|
aliciklički ugljikovodik (Vrsta organskih spojeva koji sadrže samo ugljikove i vodikove atome koji su međusobno povezani tako da tvore jedan ili više prstenova i imaju i svojstva alifatskih tvari, i svojstva cikličkih tvari) |
alicykliske hydrocarboner |
|
alifatski spoj (Svaki organski spoj vodika i ugljika s ravnim lancem ugljikovih atoma) |
alifatiske forbindelser |
|
alifatski ugljikovodik (Ugljikovodici s otvorenim lancem ugljikovih atoma, ravni ili razgranati, zasićeni ili nezasićeni) |
alifatiske hydrocarboner |
|
alkalna zemlja (Svako geomorfno područje, često ravna, jezeru slična ravnica, čije tlo sadrži visok postotak mineralnih soli, smještena osobito u suhim predjelima) |
alkaliareal |
|
alkalno tlo (Tlo koje sadrži dovoljno zamjenjivog natrija da smeta prodiranju vode i rastu usjeva, bilo s većim količinama topivih soli ili bez njih) |
alkalijord |
|
alkan (Parafini. Homologna serija zasićenih ugljikovodika s općom formulom CnH2n+2. Njihova imena u sustavu završavaju nastavkom -an. Kemijski su neaktivni, stabilni i zapaljivi. Prva četiri člana niza (metan, etan, propan, butan) su pri sobnoj temperaturi plinovi; sljedećih jedanaest u nizu su tekućine i glavni su sastojci parafinskog ulja; viši članovi niza su krutine. Voskovi iz parafina sastoje se uglavnom iz viših alkana) |
alkaner |
|
alkilni spoj (Spoj koji sadrži jedan ili više alkilnih radikala) |
alkylforbindelse |
|
alkohol (Skupina organskih kemijskih spojeva koja se sastoji od ugljika, vodika i kisika. Molekule u serijama različite su po dužini i sastoje se od ugljikovodika i hidroksi skupine. Alkohol uključuje metanol i etanol) |
alkoholer |
|
alkohol kao gorivo (Alternativni izvor energije za motorna vozila. Proizvodi se fermentacijom šećerne trske s pomoću kvasca (Saccharomyces cerevisiae)) |
alkoholbrændstof |
|
alokacija |
tildeling |
|