 |
A B C Č Ć D D Đ E F G H I J K L M N O P R S Š T U V W Y Z Ž << >>
| Terms for subject Environment (5995 entries) |
| investicija (Predmet određene vrijednosti koji se kupi s namjerom da se njime ostvari neka dobit, kao što je dohodak, kamata ili povećanje vrijednosti kapitala) | investice | |
| inženjering cestovnog prometa (Disciplina koja uključuje projektiranje autocesta i pločnika, proučavanje i primjenu prometne statistike i aspekte zaštite okoliša pri prijevozu robe i ljudi) | inženýrství provozu silničního | |
| inženjerski radovi | závod strojírenský | |
| ion (Atom ili skupina atoma s električnim nabojem, koji nastanu gubljenjem ili dobivanjem jednoga ili više elektrona) | iont | |
| ionizirajuće zračenje (Zračenje koje može dovoljno energizirati atome da iz njih ukloni elektrone. U tom stanju atomi postaju reaktivniji, tako da ionizirajuće zračenje povećava kemijsku aktivnost i tako proizvodi biološke učinke, uključujući i posljedice pri kojima dolazi do promjena DNK. Rendgenske zrake (X-zrake) i gama-zrake su jedini elektromagnetski valovi koji prouzročuju ionizaciju u biološkom materijalu) | záření ionizující | |
| ionosfera (Sloj Zemljine atmosfere koji se prostire između 60 i 1000 kilometara iznad Zemljine površine, u kojem se nalazi visoka koncentracija slobodnih elektrona, koji nastaju kao rezultat ionizirajućeg zračenja koje prodire iz svemira u atmosferu) | ionosféra | |
| ionska razmjena (Proces izmjene iona između otopine i netopljive krute tvari, obično smole) | výměna iontů | |
| ionski izmjenjivač (Trajni netopljivi materijal (obično umjetna smola) koja sadrži ione koji će se reverzibilno izmjenjivati s drugim ionima u okolnoj otopini. I kationski i anionski izmjenjivači upotrebljavaju se u kondicioniranju vode. Volumen ionskog izmjenjivača mjeri se u kubnim litrama izmjenjivača nakon ispiranja i sušenja te taloženja izmjenjivačkog sloja) | měnič iontů | |
| iradijacija (Podvrgnuti ili izložiti svjetlosnom ili nekom drugom elektromagnetskom zračenju ili zrakama čestica) | ozáření | |
| iradijacija hrane (Najnoviji dodatak tehnologiji očuvanja hrane je korištenje izvora ionizirajućeg zračenja, koji ima određene posebne prednosti u odnosu prema konvencionalnim metodama. Kod iradijacije, hrana se može biti tretirati nakon pakiranja, čime se eliminira kontaminacija nakon obrade. Osim toga, namirnice su sačuvane u svježem stanju i mogu se čuvati dulje bez primjetnog gubitka kvalitete. Ozračenje hrane ne ostavlja ostatak, a promjene u prehrambenoj vrijednosti zbog zračenja usporedive su s onima koje nastaju u drugim procesima. Ozračenje je proces primjene velike energije na materijal, kao što su hrana, za sterilizaciju ili produženje roka trajanja ubijanjem mikroorganizama, insekata i drugih štetnika koji borave na njemu. Izvori ionizirajućeg zračenja koji se upotrebljavaju su gama zrake, elektronski snopovi i X-zrake. Gama zrake su proizvodi radioaktivnih izotopa kao što je kobalt-60. Elektronski snopovi se proizvode u linearnim akceleratorima, koji same pokreće električna energija. Doza primijenjena na proizvod najvažniji je čimbenik u procesu. U velikim dozama, hrana se u osnovi sterilizira, baš kao što se to događa u konzerviranju namirnica. Proizvodi koji su obrađeni na taj način mogu biti pohranjeni na sobnoj temperaturi gotovo zauvijek. Prijeporni su i zabranjeni u nekim zemljama) | ozařování potravin | |
| ireverzibilnost (Svojstvo nekog proces koje sprječava da ponovno nastupi prethodno stanje) | nevratnost jevu | |
| iscrpljeni rudnik (Rudnik iz kojeg su izvađeni svi minerali koji bi se mogli iskoristiti uz zaradu) | důl povrchový vytěžený | |
| ishlapljivanje | výpar | |
| ishrana životinja | výživa živočichů | |
| iskop | halda materiálu vyhloubeného | |
| iskopana jama (Jama, šupljina ili neki drugi nepokriveni iskopani prostor nastali iskopavanjem) | jáma vyhloubená | |
| iskopavanje (Uklanjanje zemlje iz njezinoga prirodnog položaja; proces) | proces hloubení | |
| iskorištavanje energije | využití energie | |
| iskorištavanje krajobraza (Korištenje krajobraza ili njegovih dijelova u turističke, sportske ili poljoprivredne svrhe) | využití krajiny | |
| iskorištavanje morskog dna (Morski mineralni resursi protežu se daleko izvan onih koji se trenutno iskorištavaju; minerali nastaju iz dvije odvojene vrste morskih izvora: od sedimentnih naslaga ispod kontinentalnih šelfova i od obalnih naslaga na površini kontinentalnih šelfova. Daleko najvredniji mineralni resurs koji se eksploatira iz morske okoline je nafta. Priobalna nalazišta na površini kontinentalnih šelfova sadrže zlato, platinu i kositar. Na dnima svjetskih oceana nalaze se manganski čvorovi nastali pelagijskom sedimentacijom ili taloženjem; oni su male, nepravilne, crne do smeđe, drobive, laminirane stvrdnute mase koje se sastoje ponajprije od manganovih soli i minerala od manganovih oksida) | průzkum dna mořského |