 |
A B Č D D E F G H I J K L M N O P R S T U V W Ž << >>
| Terms for subject Environment (6137 entries) |
| hidrogeologija (Znanost koja se bavi pojavom površinskih i podzemnih voda, njihovim korištenjem i funkcijama i mijenjanju Zemlje, ponajprije erozijom i nanosima) | hidrogeologia | |
| hidrografija (Znanost koja se bavi mjerenjem i opisom fizičkih svojstava oceana, jezera, rijeka i ostalih susjednih priobalnih područja, a osobito njihovim nadzorom i korištenjem) | hidrografia | |
| hidrografska mreža (Konfiguracija ili tlocrtni raspored prirodnih vodotoka u nekom području. Odnosi se na lokalne geološke i geomorfološke značajke i povijest. Sinonim: način odvodnje) | redes hidrográficas | |
| hidrografski bazen | bacias hidrográficas | |
| hidrokultura (Uzgoj biljaka bez upotrebe tla. Umjesto tla se upotrebljava pijesak ili vermikulit ili drugi zrnati materijal, te se upotrebljava tekuća otopina hranjivih tvari za prihranu) | hidrocultura | |
| hidroliza (1. Razlaganje ili promjena kemijskih tvari vodom. 2. U vodenim otopinama elektrolita, reakcije kationa s vodom kojima se proizvodi slaba baza ili reakcije aniona kojima se proizvodi slaba kiselina) | hidrólise | |
| hidrologija (Znanost koja se bavi proučavanjem pojavnosti, kruženja, raspodjele i svojstava voda na Zemlji, kao i njihove reakcije s okolišem) | hidrologia | |
| hidrologija (Znanost koja se bavi pojavom, kruženjem, distribucijom i svojstvima voda na zemlji, kao i njihovom reakcijom s okolinom) | ciências da água | |
| hidrološka katastrofa (Silovita, iznenadna i destruktivna promjena bilo u kakvoći vode na Zemlji ili u raspodjeli ili kretanju vode na zemlji, ispod površine ili u atmosferi) | catástrofes hidrológicas | |
| hidrološka ravnoteža (Bilanca priljeva u hidrološku jedinicu, odljeva iz nje i pohrane u hidrološkoj jedinici kao što je sliv, vodonosnik, zona tla, jezero ili spremnik; odnos između ishlapljivanja, oborina, otjecanja i promjene u vodi za pohranu) | equilíbrio hidrológico | |
| hidrološke značajke protoka (Karakteristično ponašanje i ukupna količina vode u slivu, koja se određuje mjerenjem količina kao što su oborine, površinske i podzemne zalihe i protok, te evapotranspiracija) | fluxos hidrológicos | |
| hidrološki ciklus (Gibanje vode između oceana, Zemljine površine i atmosfere ishlapljivanjem, putem oborina i djelovanja živih organizama, kao jedan od glavnih biogeokemijskih ciklusa. Svaki dan voda isparava iz oceana i odlazi u zrak s mora iznad zemlje, koja je prima u obliku oborina, a na kraju se vraća s kopna na more putem rijeka, i time ciklus završava) | ciclos hidrológicos | |
| hidromelioracija (Znanost i tehnologija uključena u upravljanje vodnim resursima, kontrolu erozije i uklanjanje neželjenih voda) | hidráulica agrícola | |
| hidrometeorologija (Dio meteorologije koja se neposredno bavi hidrološkim problemima, osobito kontrolom poplava, hidroenergijom, navodnjavanjem i sličnim područjima tehnike i vodnog bogatstva) | hidrometeorologia | |
| hidrometrija (Znanost i tehnologija koja se bavi mjerenjem specifične težine, osobito tekućina) | hidrometria | |
| hidrosfera (Vode na Zemlji, za razliku od stijena (litosfere), živih bića (biosfere) i zraka (atmosfera). Uključuje vode u oceanima, rijekama, jezerima i drugim tijelima površinskih voda u tekućem obliku na kontinentima; snijeg, led i ledenjake; kao i tekuću vodu, led i vodenu paru, i u nezasićenim i u zasićenim zonama ispod zemaljske površine. Neki u hidrosferu uključuju, ali neki isključuju, vodu u atmosferi, koja obuhvaća vodenu paru, oblake te sve oblike oborina dok su još u atmosferi) | hidrosfera | |
| hidrotehnika (Grana građevinarstva koja se bavi projektiranjem, montažom i izgradnjom postrojenja za zbrinjavanje otpadnih voda, vodnih građevina, brana, hidroelektrana itd) | engenharia hidráulica | |
| higijena (Znanost koja se bavi načelima i načinima očuvanja zdravlja) | higiene | |
| hlađenje (Odvajanje visokoradioaktivnog materijala dok se radioaktivnost ne smanji na željenu razinu) | arrefecimento | |
| hlađenje (Hlađenje tvari, obično hrane, ispod temperature okoliša u svrhu čuvanja. Rashlađivanje je odgovorno za najveću i najbrže rastuće korištenje CFC-a u zemljama u razvoju. Industrijske zemlje, kao i neke zemlje u razvoju, poduzele su izvanredne mjere za kontrolu i, u konačnici, zabranu proizvodnje CFC-a i drugih tvari koje oštećuju ozonski omotač do 2000. godine. Međutim, mnoge zemlje u razvoju nisu potpisale Montrealski protokol jer se boje da će cijena prelaska na alternativne tehnologije koje nisu štetne za ozon biti previsoka) | refrigeração |