 |
A B D E F G I J K L M N O P Q R S T U V W X Ċ Ħ Ż << >>
| Terms for subject Environment (6100 entries) |
| deforestazzjoni | krčenje šuma | |
| deforestazzjoni | deforestacija (Uklanjanje šuma i niskog raslinja u cilju povećanja površine obradivog zemljišta ili iskorištavanja drva za izgradnju ili u industrijske svrhe. Šuma i nisko raslinje posjeduju vrlo visok kapacitet zadržavanja vode, čime se sprječava otjecanja oborinskih voda) | |
| deforestazzjoni | šumska čistina (Trajno posječena površina šume ili šumskog zemljišta. Na strmim padinama to može dovesti do snažnih erozija tla, osobito tamo gdje jake sezonske kiše ili topljenja snijega na višim razinama uzrokuje nagle snažne tokove vode. U vlažnim tropskim krajevima također može dovesti do ispuštanja ugljičnog dioksida iz tla) | |
| degradabbiltà | razgradljivost | |
| degradabbiltà | razgradivost (Sposobnost kemijske ili biološke razgradnje) | |
| delinkwenza | delinkvencija | |
| delta | delta (Delta je golema tvorevina zemlje u obliku lepeze, ili niske ravnice, formirana od uzastopnih slojeva sedimenta koji se spustio iz viših krajeva do ušća nekih rijeka, kao što su Nil, Mississippi i Ganges. Talog bogat hranjivim tvarima nanose rijeke na mjestu gdje, odnosno ispred kojeg, rijeka utječe u more. Delte nastaju kada rijeke donose i nanose sedimente brže da nego što ih mogu ukloniti valovi oceanskih struja. Važnost delta je prvi otkrio pračovjek, kojeg su privukle zbog svog obilja biljnog i životinjskog svijeta. Povezivanje vodenih putova kroz delte kasnije je osiguralo prirodne putove za navigaciju i trgovinu, te je otvorilo pristup u unutrašnjost. Delte su vrlo plodna, a često i vrlo gusto naseljena područja. One bi bile ozbiljno ugrožene poplavama u slučaju bilo kakvog porasta razine mora) | |
| demineralizzazzjoni tal-ilma | demineralizacija vode (Uklanjanje minerala iz vode s pomoću kemikalija, ionskom izmjenom ili postupcima destilacije) | |
| demm | krv (Fluidno vezivno tkivo koje se sastoji od plazme i stanica koje cirkuliraju u krvnim žilama; tkivo) | |
| demografija | demografija (Statističko proučavanje najvažnijih statističkih pokazatelja populacije i populacijske dinamike) | |
| dendrokronoloġija | dendrokronologija (Znanost o određivanju starosti stabala proučavanjem godova. Također se upotrebljava za tumačenje prethodnih okolišnih i klimatskih varijacija ispitivanjem određenih vrsta drveća. Temelji se na teoriji da širina godova pokazuje količinu oborina i temperaturu u godini u kojoj su formirani) | |
| dendrometrija | dendrometrija (Mjerenje promjera stabala koje raste od zemlje s pomoću dendrometra koji se može upotrebljavati i za mjerenje visine stabala) | |
| denitrifikazzjoni | denitrifikacija (1. Gubitak dušika iz tla biološkim ili kemijskim sredstvima. To je gubitak plinova, nepovezan s gubicima u fizikalnim procesima kao što su putem iscjedaka (ocjednih voda). 2. Rastvaranje nitrata od strane bakterija tla, što dovodi do ispuštanja slobodnog dušika. Ovaj proces se odvija u anaerobnim uvjetima, kao što su oni koji se nalaze u tlu natopljenom vodom, i smanjuje plodnost tla) | |
| denitrifikazzjoni ta' residwi gassużi | denitrifikacija otpadnih plinova (Trenutne metode za kontrolu emisije NOx-a u motornim vozilima uključuju usporavanje paljenja, čime se povećava omjer zrak/gorivo, ubrizgavanje vode u cilindre, smanjivanje omjera kompresije, te ponovnu povratnu cirkulaciju ispušnih plinova. Za stacionarne izvore, jedna metoda smanjenja emisija je korištenje goriva koje stvara manje NOx-a ili izmjena procesa izgaranja ubrizgavanjem pare u komoru za izgaranje) | |
| densità | gustoća (Masa jediničnog volumena neke tvari) | |
| densità ta' abitazzjonijiet | gustoća stanovanja (Broj stambenih jedinica ili stanovništva koje živi u određenom geografskom prostoru) | |
| densità tal-popolazzjoni | gustoća stanovništva (Broj ljudi u omjeru s prostorom na kojem žive) | |
| depożitu minerali fil-baħar fond | nanos u dubokom moru | |
| depożitu minerali fil-baħar fond | Talog u dubokom moru | |
| depożitu ta' aċidu | kisele oborine (Vrsta onečišćenja koje se ispušta iz atmosfere u obliku razvodnjene sumporne i dušične kiseline. To onečišćenje obično je češće regionalna nego globalna pojava, povezana s nekim određenim industrijskim aktivnostima i meteorološkim uvjetima. Obuhvaća kišu, te snijeg, izmaglicu, susnježicu, maglu, plin i suhe čestice s kiselošću većom od uobičajene. Izaziva poremećaj u prirodnoj ravnoteži, narušava ekološke sustave, te uništava šume i šumska područja, biljke i usjeve; ubija žive organizme u vodi mijenjanjem kemijske ravnoteže jezera i rijeka i izaziva koroziju na građevnom materijalu i tkaninama. Onečišćivače uglavnom uzrokuju ispuštanja iz dimnjaka elektrana u kojima se nalaze sumporni dioksid i dušikovi oksidi koji nastaju izgaranjem fosilnih goriva, ugljena i nafte) |