DictionaryForumContacts

   
A B D E F G I J K L M N O P Q R S T U V W X Ċ Ħ Ż   <<  >>
Terms for subject Environment (6100 entries)
bidla fil-klima klimatske promjene
bidla fil-klima promjena klime (Dugoročne fluktuacije u temperaturi, oborinama, vjetru i svim ostalim aspektima klime na Zemlji. Vanjski procesi, kao što su varijacije u Sunčevu zračenju, varijacije Zemljinih orbitalnih parametara (ekscentričnosti, precesije i nagiba), kretanja litosfere i vulkanska aktivnost čimbenici su u klimatskim varijacijama. Unutarnje varijacije klimatskog sustava, npr., promjene u obilju stakleničkih plinova, također mogu proizvesti fluktuacije dovoljne veličine i varijabilnosti kojima se može objasniti promatrana klimatska promjena procesima povratnih informacija koji međusobno povezuju sastavnice klimatskog sustava)
bidla fil-valur promjena vrijednosti
bidla klimatika kawża tal-bniedem promjene klime koje je izazvao čovjek (Klimatske promjene koje je izazvao čovjek mogu biti posljedica efekta staklenika i drugih ljudskih aktivnosti. Promjene u odbijanju Sunčeve svjetlosti zemljišta koje su izazvali širenje pustinja i krčenja šuma utječe na količinu solarne energije koja se apsorbira na Zemljinoj površini. Aerosoli koje je izazvao čovjek proizvedeni od sumpora ispuštenog iz elektrana mogu mijenjati oblake. Promjene u razinama ozona u stratosferi zbog klorofluorougljikovodika (CFC) mogu utjecati na klimu)
bidla teknoloġika tehnološka promjena (Promjena industrijskih metoda uvođenjem nove tehnologije)
bifenili aloġenati halogenirani bifenil (Halogeni derivati bifenila)
bifenili polibromurati polibromirani bifenil (Kemijska tvar u čijem su sastavu, ne računajući nečistoće, molekule bromiranog bifenila)
bifenili poliklorurati poliklorirani bifenil, PCB (PCB-i su skupina kemijskih spojeva koji ne postoje u prirodi, nego su stvoreni umjetnim putem. Komercijalne smjese su bistre, blijedožute tekućine, proizvedene zamjenom vodikovih atoma na molekuli bifenila klorom. Zbog svojih fizikalnih svojstava, PCB-i se obično nalaze u električnoj opremi za koju je potrebna dielektrična tekućina, kao što su energetski transformatori i kondenzatori, kao i u hidrauličnim strojevima, vakuumskim pumpama, kompresorima i u tekućinama u izmjenjivačima topline. Ostale upotrebe uključuju: maziva, prigušnice fluorescentnog svjetla, boje, ljepila, voskove, kopirni papir bez ugljika, tinta, uključujući novine, sredstva za kontrolu prašine za prljavštinu na cestama, otapala za raspršivanje insekticida, ulje za rezanje. PCB-i su stabilni spojevi i iako se više ne proizvode, jako su otporni i ostaju u golemim količinama u atmosferi i odlagalištima. Oni nisu topljivi u vodi i plutaju na površini vode, gdje ih jedu vodene životinje i tako ulaze u hranidbeni lanac. PCB-i su topljivi u masnoćama, pa ih je stoga lako unijeti u sustav, ali se teško izlučuju)
bijoċenosi biocenoza (Zajednica ili prirodan skup organizama; često se upotrebljava kao alternativa za ekosustav, ali je isključivo skup faune ili flore, isključujući fizičke aspekte okoliša)
bijoċida biocid (Raznovrsna skupina otrovnih tvari, uključujući sredstva za konzerviranje namirnica, insekticide, dezinfekcijska sredstva i sredstva za suzbijanje štetnika (pesticide), koji se upotrebljavaju za kontrolu organizama koji su štetni za zdravlje ljudi ili životinja, ili uzrokuju štetu u prirodnim ili proizvedenim proizvodima)
bijodegradazzjoni biorazgradnja (Razgradnja tvari pomoću mikroorganizama)
bijodegradibbiltà biorazgradljivost (Stupanj u kojem bakterije i gljivice mogu razgraditi neku tvar ili do kojeg neka tvar pod djelovanjem bakterija i gljivica može istruliti. Implicira se da ostaci raspadanja takve tvari nisu toksični. To je jedna od najviše obmanjujućih tvrdnji proizvođača, budući da kupci često pretpostavljaju da je biorazgradljiv proizvod neškodljiv. Za raspadanje nekih štetnih tvari potrebno je mnogo duže vrijeme da se razgrade nego za druge, i proizvod za vrijeme truljenja može nanositi štetu u okolišu. Biorazgradljivost može biti i nepotpuna, i ponekad u okolišu ostavlja otpatke ili taloge koji su štetniji nego izvorna tvar. Nakupljanje nebiorazgradljivih (ili slabo biorazgradljivih) tvari u okolišu, kao što su neki biocidi, može izazvati ozbiljne probleme)
bijodiversità biološka raznolikost
bijodiversità bioraznolikost (1. Genetička raznovrsnost: razlike između pojedinaca i između populacija unutar vrste; raznolikost vrsta: različite vrste biljaka, životinja i drugih oblika življenja na nekom području; raznolikost zajednica ili ekoloških sustava: razlike u staništima koje se nalaze na nekom području (npr. Travnjaci, močvare, šuma). 2. Krovni izraz, koji pokriva ukupnu raznolikost i promjenljivost u prirodi. On obuhvaća tri osnovne razine organizacije u živim sustavima: genetsku, onu u vezi s vrstama, i onu u vezi s ekosustavima. Biljne i životinjske vrste su najčešće prepoznate jedinice biološke raznolikosti, pa je javnost najviše zaokupljena očuvanjem raznolikosti vrsta)
bijoetika bioetika (Proučavanje etičkih problema koji proizlaze iz bioloških istraživanja i njihove primjene u područjima kao što su presađivanje organa, genetski inženjering ili umjetna oplodnja)
bijogass bioplin
bijogass bioplin (Plin s velikim sadržajem metana, koji se proizvodi fermentacijom životinjskog izmeta, ljudskih fekalija ili ostataka usjeva u nepropusnom spremniku. Upotrebljava se kao pogonsko gorivo, za peći za grijanje, rasvjetna tijela, za pogon manjih strojeva i za proizvodnju električne struje. Ostaci proizvodnje bioplina upotrebljavaju se za organsko gnojivo slabije kvalitete. Goriva iz bioplina obično ne uzrokuju nikakvo onečišćenje atmosfere, i, budući da se dobivaju iz obnovljivih izvora energije, imaju velike mogućnosti upotrebe u budućnosti)
bijoġeografija biogeografija (Znanost koja proučava geografsku rasprostranjenost životinjskog i biljnog svijeta)
bijoġeokimika biogeokemija
bijokimika biokemija (Proučavanje kemijskih tvari koje se pojavljuju u živim organizmima, te reakcija i metoda za utvrđivanje tih tvari)