karbonato |
karbonat (Sol ili ester ugljične kiseline) |
|
karbono |
ugljik (Nemetalni element koji postoji u tri kristalna oblika: grafit, dijamant i fuleren - C60: nalazi se u ugljičnom dioksidu, ugljenu, nafti i svim organskim spojevima) |
|
karbono dioxidoaren gaineko zerga |
porez na ugljični dioksid (Obvezne pristojbe koje se plaćaju na goriva kako bi se smanjila količina ugljičnog dioksida (CO2), koji je bezbojna, negorljiva tvar u plinovitom stanju bez mirisa) |
|
karbono organiko |
organski ugljik (Ugljik koji nastaje u životinji ili biljci) |
|
karbono organiko disolbatu |
otopljeni organski ugljik (Dio ukupnoga organskog ugljika (svih ugljikovih atoma s kovalentnom vezom u organskim molekulama) u vodi koji prolazi kroz filter s porama promjera 0,45 mikrona) |
|
karbono organikoaren guztizko |
ukupni organski ugljik (Količina ugljika koji je kovalentno vezan u organskim spojevima u uzorku vode) |
|
karbonoIV oxido |
ugljični dioksid (Bezbojan plin sa slabim mirisom i okusom koji izaziva peckanje. Atmosferski ugljični dioksid je izvor ugljika za biljke. Budući da je ugljični dioksid teži od zraka i ne podržava izgaranje, upotrebljava se u aparatima za gašenje požara. On je normalna sastavnica atmosfere, relativno bezopasan sam po sebi, ali ima važnu ulogu u efektu staklenika. Proizvodi se tijekom izgaranja fosilnih goriva, kada sadržaj ugljika u gorivima reagira s kisikom za vrijeme sagorijevanja. Također se stvara prilikom disanja živih organizama. Bitan je za ishranu biljaka, a u oceanskim fitoplanktonima može apsorbirati i otpuštati velike količine plina) |
|
karbonoII oxido |
ugljični monoksid (Bezbojan plin, bez mirisa, okusa, nekorozivan, vrlo otrovan, otprilike gustoće kao zrak. Vrlo zapaljiv, gori na zraku svijetlim plavim plamenom. Iako svaka molekula CO ima jedan atom ugljika i jedan atom kisika, to je oblik sličan onome kod molekule kisika (dva atoma kisika), što je važno s obzirom na njegovu smrtonosnost) |
|
karburol |
smjesa etilnog alkohola i benzina |
|
karburol |
gasohol (Smjesa 80- ili 90-postotnog benzina i 20- ili 10-postotnog etilnog alkohola, koja se upotrebljava kao gorivo za motore su unutarnjim izgaranjem) |
|
kardiologia |
kardiologija (Proučavanje srca) |
|
karga iraunkor |
stalno opterećenje (Iznos ili količina onečišćujućeg materijala koja se nalazi u sredstvu prijenosa koje teče stalnom brzinom toka, za razliku od iznenadnog ili jako velikog priljeva) |
|
karga kritiko |
kritično opterećenje (Maksimalno opterećenje koje određeni sustav može podnijeti prije kvara odnosno sloma) |
|
karga negoziagarri |
prenosiva pristojba |
|
karga-ahalmen ekologiko |
prihvatni kapacitet okoliša (1. Maksimalan broj vrsta koji neki prostor može podržati u najtegobnijem dijelu godine, odnosno maksimalna biomasa koju može podržati na neodređeno vrijeme. 2. Maksimalan broj životinja na ispaši koji neki prostor može podržati, bez pogoršanja) |
|
karga-baremo finko |
fiksni cjenik naknada |
|
Karibe |
karipsko područje (Geografska regija koje na jugu graniči s Južnom Amerikom i Panamom, a na zapadu sa Srednjom Amerikom, i sastoji se od Zapadnog indijskog otočja i obližnjih otoka te Karipskim morem, dijelom zapadnog Atlantskog oceana) |
|
karst |
krš |
|
karst |
kraš (1. Njemački oblik hrvatskog odnosno srpskog pojma koji se odnosi na teren nastao otapanjem vapnenca, koji se odlikuje nepostojanjem površinskog otjecanja, nizom površinskih udubljenja, depresija i pukotina, šupljim strukturama i opsežnom mrežom podzemnih kanala za otjecanje. 2. Vrsta topografije koja nastaje na vapnenačkim, sadrenim i drugim stijenama raspadanjem, koja se odlikuje ponikvama, spiljama i podzemnim otjecanjem. Etimologija: njemački termin, koji dolazi od naziva za krško područje bivše Jugoslavije (KRŠ, KRAŠ), tipski lokalitet, vapnenačku zaravan u Dinarskim Alpama u sjeverozapadnom dijelu bivše Jugoslavije i sjeveroistočne Italije) |
|
karta |
karta |
|