osvedčenie |
potvrda |
|
osvedčenie |
certifikat |
|
osvedčenie |
uvjerenje (Formalna pisana potvrda o nekoj činjenici) |
|
osvetlenie |
osvjetljenje (Opskrba osvjetljenjem na ulicama i u stanovima i kućama) |
|
otrava |
otrovanje |
|
otrava |
trovanje (Bolesno stanje izazvano otrovom koji se može progutati, udahnuti, ubrizgati ili apsorbirati kroz kožu) |
|
ovce |
ovca (Rogati sisavac preživač koji se uzgaja u mnogim pasminama zbog vune, jestivog mesa ili kože) |
|
ovocie |
voće (Potpuno dozrela plodnica biljke sa ili bez drugih cvjetnih dijelova ili dijelova mladice koji se s njom spajaju kada dozore) |
|
ovocný strom |
voćka (Svako stablo koje rađa jestivo voće) |
|
oxid dusičitý |
dušikov dioksid (Crvenkasto-smeđi plin; postoji u različitim stupnjevima koncentracije u ravnoteži s drugim dušikovim oksidima; upotrebljava se za proizvodnju dušične kiseline) |
|
oxid dusnatý |
dušikov monoksid (Bezbojni plin, topiv u vodi, etanolu i eteru. Nastaje u mnogim reakcijama koje uključuju redukciju dušične kiseline, ali praktičnije reakcije za pripremu umjereno čistog NO su reakcije natrijevog nitrita, sumporne kiseline itd) |
|
oxid hlinitý |
aluminijev oksid |
|
oxid hlinitý |
glinica (Prirodni ili sintetički oksid aluminija koji se često nalazi u prirodi, često kao sastavni dio glina, glinenanca (feldšpata), tinjaca i drugih minerala, i kao glavna komponenta boksita) |
|
oxid siričitý |
sumporni dioksid (Emisije plina koje nastaju gorenjem fosilnih goriva u elektranama i drugim kotlovima. Nastaje sumporni dioksid jer je sumpor nečistoća u većini ugljena i ulja. Pri gorenju goriva vrući sumpor reagira s kisikom u atmosferi te stvara sumporni dioksid) |
|
oxid sírnatý |
sumporni monoksid (Plin pri uobičajenim temperaturama; proizvodi narančasto-crveni talog kada se ohladi na temperature tekućeg zraka; nastaje prolaskom električnog pražnjenja kroz mješavinu sumpornih para i sumpornog dioksida pri niskim temperaturama) |
|
oxid síry |
sumporni oksid (Oksidi sumpora, kao što su sumporni dioksid i sumporni trioksid; nastaju ponajprije izgaranjem fosilnih goriva; veliki su onečišćivači zraka i prouzročuju oštećenja dišnog sustava, kao i vegetacije) |
|
oxid titaničitý |
titanov dioksid (Bijeli prah netopiv u vodi koji se topi na 1560° C, i koji se komercijalno proizvodi od minerala titanovog dioksida ilmenita i rutila, koji se upotrebljavaju u bojama i kozmetici) |
|
oxid uhličitý |
ugljični dioksid (Bezbojan plin sa slabim mirisom i okusom koji izaziva peckanje. Atmosferski ugljični dioksid je izvor ugljika za biljke. Budući da je ugljični dioksid teži od zraka i ne podržava izgaranje, upotrebljava se u aparatima za gašenje požara. On je normalna sastavnica atmosfere, relativno bezopasan sam po sebi, ali ima važnu ulogu u efektu staklenika. Proizvodi se tijekom izgaranja fosilnih goriva, kada sadržaj ugljika u gorivima reagira s kisikom za vrijeme sagorijevanja. Također se stvara prilikom disanja živih organizama. Bitan je za ishranu biljaka, a u oceanskim fitoplanktonima može apsorbirati i otpuštati velike količine plina) |
|
oxid uhoľnatý |
ugljični monoksid (Bezbojan plin, bez mirisa, okusa, nekorozivan, vrlo otrovan, otprilike gustoće kao zrak. Vrlo zapaljiv, gori na zraku svijetlim plavim plamenom. Iako svaka molekula CO ima jedan atom ugljika i jedan atom kisika, to je oblik sličan onome kod molekule kisika (dva atoma kisika), što je važno s obzirom na njegovu smrtonosnost) |
|
oxidácia |
oksidacija (Kemijska reakcija koja povećava sadržaj kisika u nekom spoju) |
|