chemické prvky skupiny II |
element 2. skupine (Svaki od dvovalentnih elektropozitivnih metala: berilij, magnezij, kalcij, stroncij, barij ili radij, koji pripadaju 2.A skupini periodnog sustava elemenata; zemnoalkalijski metali) |
|
chemické prvky skupiny III |
element 3. skupine (Treća skupina sastoji se od dvije podskupine: 3.a skupine i 3.b skupine. U 3.a skupinu pripadaju skandij, itrij i lantan, koji se obično svrstava u lantanide, i aktinij, koji se svrstava s aktinoidima. Glavna, 3.b skupina sastoji se od bora, aluminija, galija, indija i talija) |
|
chemické prvky skupiny IV |
element 4. skupine (Četvrta se skupina sastoji od dvije podskupine: 4.b skupina, koja je glavna, i 4.a skupina. 4.a skupina sastoji se od titanija, cirkonija i hafnija, koji se inače svrstavaju u prijelazne metale. U glavnu skupinu svrstavaju se ugljik, silicij, germanij, kositar i olovo. Glavna je valencija ovih elemenata 4, a članovi skupine variraju od nemetala do metala od vrha prema dnu skupine. Reaktivnost ovih elemenata povećava se u skupini od ugljika prema olovu. Svi reagiraju na kisik i zagrijavanje) |
|
chemické prvky skupiny V |
element 5. skupine (Peta skupina sastoji se od dvije podskupine: glavne, 5.b skupina i 5.a skupine. 5.a skupina sastoji se od vanadija, niobija i tantala, koji se inače svrstavaju u prijelazne elemente. Glavna se skupina sastoji od dušika, fosfora, arsena, antimona i bizmuta) |
|
chemické prvky skupiny VI |
element 6. skupine (Šesta se skupina sastoji od dvije podskupine: glavne, 6.b skupine i 6.a skupine. 6.a skupina sastoji se od kroma, molibdena i volframa. Glavna se skupina sastoji od kisika, sumpora, selenija, telurija i polonija) |
|
chemické prvky skupiny VII |
element 7. skupine (Svaki element iz skupine halogenih elemenata, koja se sastoji od fluora, klora, broma, joda i astata) |
|
chemické reakcie |
kemijska reakcija (Promjena u kojoj se neka tvar mijenja u jednu ili više novih tvari) |
|
chemické riziko |
kemijski rizik (Vjerojatnost opasnosti za ljudsko zdravlje, imovine ili okoliša izazvane dodirom s bilo kojom tvari definiranoga molekularnog sastava) |
|
chemické vlastnosti |
kemijsko svojstvo (Svojstva tvari koje ovise o rasporedu atoma u molekuli, npr. bio-raspoloživost, razgradljivost, trajnost itd) |
|
chemické zariadenie |
kemijsko postrojenje (Zgrada u kojoj se proizvode kemikalije) |
|
chemické zloženie |
kemijski sastav (Vrsta i udjeli elemenata koji tvore kemijski spoj) |
|
chemické znečistenie |
kemijsko onečišćenje (Onečišćenje izazvano kemikalijama, uključujući klorirane ugljikovodikove pesticide, poliklorirane bifenile, metale kao što su živa, olovo, kadmij, arsen, itd) |
|
chemikália |
kemikalija (Svaka tvar koja se upotrebljava ili je rezultat reakcije koja uključuje promjene atoma ili molekula) |
|
chemikália používaná v domácnosti |
kemikalija za upotrebu u kućanstvu |
|
chemikálie v prostredí |
kemikalija u okolišu (Prisutnost u okolišu bilo koje krute tvari, tekućeg ili plinovitog materijala koji su ispušteni iz procesa i koji mogu predstavljati značajnu opasnost za zdravlje ljudi i okoliš) |
|
chemisorpcia |
kemisorpcija |
|
chemisorpcia |
kemijska adsorpcija (Proces kemijske adsorpcije) |
|
chirurgický odpad |
kirurški otpad (Bilo koje tkivo, krv ili sluz uklonjeni tijekom operacija ili obdukcija, zaprljani kirurški zavoji i gaze ili drugi materijali za koje su potrebni posebni postupci zbrinjavanja) |
|
chladiaca látka |
sredstvo za hlađenje (Tvar koja prolaskom kroz promjenu u fazi (tekućine u plin, plina u tekućinu) oslobađa ili apsorbira veliku latentnu toplinu u odnosu prema svom volumenu, i time ima značajan učinak hlađenja) |
|
chladiaca veža |
rashladni toranj (Uređaj koji pomaže u odstranjivanju topline vode koja se upotrebljava kao sredstvo za hlađenje u elektranama) |
|