canvi climàtic |
klimatske promjene |
|
canvi climàtic |
promjena klime (Dugoročne fluktuacije u temperaturi, oborinama, vjetru i svim ostalim aspektima klime na Zemlji. Vanjski procesi, kao što su varijacije u Sunčevu zračenju, varijacije Zemljinih orbitalnih parametara (ekscentričnosti, precesije i nagiba), kretanja litosfere i vulkanska aktivnost čimbenici su u klimatskim varijacijama. Unutarnje varijacije klimatskog sustava, npr., promjene u obilju stakleničkih plinova, također mogu proizvesti fluktuacije dovoljne veličine i varijabilnosti kojima se može objasniti promatrana klimatska promjena procesima povratnih informacija koji međusobno povezuju sastavnice klimatskog sustava) |
|
canvi climàtic artificial |
promjene klime koje je izazvao čovjek (Klimatske promjene koje je izazvao čovjek mogu biti posljedica efekta staklenika i drugih ljudskih aktivnosti. Promjene u odbijanju Sunčeve svjetlosti zemljišta koje su izazvali širenje pustinja i krčenja šuma utječe na količinu solarne energije koja se apsorbira na Zemljinoj površini. Aerosoli koje je izazvao čovjek proizvedeni od sumpora ispuštenog iz elektrana mogu mijenjati oblake. Promjene u razinama ozona u stratosferi zbog klorofluorougljikovodika (CFC) mogu utjecati na klimu) |
|
canvi de valor |
promjena vrijednosti |
|
canvi tecnològic |
tehnološka promjena (Promjena industrijskih metoda uvođenjem nove tehnologije) |
|
canyó |
kanjon (Dugačka, duboka, relativno uska dolina strmih strana zatvorena između visokih i strmoglavih zidova u zaravni ili planinskom području, često uz potok na dnu; slična klancu, ali veća od njega. Karakteristična je za sušna ili polusušna područja (kao što je zapadni SAD), gdje djelovanje vodene erozije uvelike premašuje trošenje zbog atmosferilija) |
|
cap |
rt |
|
cap |
predbrežje (Rt ili predbrežje koje strši prema moru s obale, obično s velikom morskom liticom; geografija) |
|
capacitat d'assimilació de deixalles |
kapacitet asimilacije otpada |
|
capacitat de càrrega ecològica |
prihvatni kapacitet okoliša (1. Maksimalan broj vrsta koji neki prostor može podržati u najtegobnijem dijelu godine, odnosno maksimalna biomasa koju može podržati na neodređeno vrijeme. 2. Maksimalan broj životinja na ispaši koji neki prostor može podržati, bez pogoršanja) |
|
capacitat portant |
nosivost (Najveće opterećenje koje sustav može podržati prije raspada) |
|
capacitat productiva del sòl |
sposobnost tla (Prikladnost tla za razne namjene, npr. Stalna proizvodnja kultiviranih usjeva, biljaka za ispašu i sl., ovisno o dubini, teksturi, vrstama minerala, slanosti, vrstama soli, kiselosti itd) |
|
capacitat útil de la terra |
nosivi kapacitet (Najveće moguće iskorištavanje zemljišta ili tla bez njegove degradacije ili osiromašenja; zemljišta) |
|
captura |
hvatanje zamkom (Hvatanje životinja u mehaničku napravu ili zatvoren prostor ili jamu) |
|
captura de pesca |
ulov |
|
captura de pesca |
ulov ribe (Ulov dobiven iz određenog ribarskog lovišta ili poduzeća; ulov određenoga ribarskog lovišta ili poduzeća treba strogo kontrolirati tako da populacija ribe može imati dovoljnu masu za mriještenje i tako davati stalan ulov za buduće naraštaje) |
|
captura parcial |
usputni ulov (Slučajan ulov nekomercijalnih vrsta u mreže potegače, prilikom koćarenja i ribolova parangalom; zbog njega ugibaju velike morske životinje i on je jedan od čimbenika koji ugrožavaju izumiranje nekih vrsta) |
|
carbó |
ugljen (Prirodan, sličan kamenu, smeđe do crne boje, derivat biljnog materijala šumskog tipa, obično nagomilan u ležištima treseta i postupno komprimiran i otvrdnuo dok konačno nije izmijenjen u materijal poput grafita) |
|
carbó actiu |
aktivni ugljen (Amorfni ugljen u obliku praha, granula ili kuglica čije je svojstvo vrlo velika površina po jediničnom volumenu zbog vrlo velikog broja vrlo malih pora) |
|
carbó de coc |
koks (Koherentan, stanični, čvrsti ostatak koji preostaje nakon suhe destilacije ugljena za koksiranje ili smole, nafte, naftnih otpadaka (taloga) ili drugih materijala bogatih ugljikom; glavni mu je sastojak ugljik) |
|