sajtó |
tisak (Sve tiskovine, a osobito novine i časopisi) |
|
salak |
šljaka |
|
sár/iszap |
blato (Mješavina gline i/ili mulja s vodom koja tvori plastičnu masu s veličinom čestica pretežno promjera manjeg od 0,06 mm. Nataložena je u niskoenergetskim okolinama u jezerima, estuarijima i lagunama. Također se može nataložiti u dubokomorskom okolišu; sediment) |
|
sárgás moszatok |
zlatno-smeđe i zlatno-žute alge (Chrysophyta; Zlatno-smeđe i zlatno-žute alge; raznolika skupina mikroskopski sitnih algi koja naseljavaju slatku i slanu vodu, od kojih su mnoge planktonske. Sadrže karotenoidne pigmente i mogu biti jednostanične, u kolonijama, filamentne ili ameboidne) |
|
sárgulás |
kloroza |
|
sárgulás |
nedostatak klorofila |
|
sárgulás |
žutica (Bolest zelenih biljaka koja se očituje u tome što zeleni dijelovi biljaka počinju žutjeti) |
|
sarjerdő szabványokkal |
niska šuma s izbojcima (Tradicionalni sustav upravljanja šumama kojim se stabla za proizvodnju trupaca uzgajaju iznad posječene šume (okresina/guštare/šikare/panjevaca). On se osobito upotrebljava kao metoda iskorištavanja hrastovog drva, u kojem se sijeku sva stabla osim prilično otvorene mreže visokih dobro oblikovanih hrastova – oko pedeset izbojaka po hektaru, čime ostaje dosta prostora za rast lijeski i druge šikare koje se mogu kresati u razmacima od deset do petnaest godina) |
|
sarjerdő/erdősáv |
šikara |
|
sarjerdő/erdősáv |
guštara (Rast niskog drveća koje se stalno reže u kratkim intervalima; iz starih panjeva izbijaju nove mladice) |
|
sarki ökoszisztéma |
polarni ekosustav (Međusobno djelovanje sustava bioloških zajednica i njihovih neživih okoliša, u okolici koja se nalazi u regijama u kojima je temperatura zraka uvijek ispod 10° C, obično na Sjevernom i Južnom polu i u njihovoj blizini) |
|
sarkvidék |
polarno područje (Područje povezano sa Zemljinim polovima ili područje unutar Arktičkog ili Antarktičkog polarnog kruga) |
|
sarkvidék |
polarna regija |
|
sarkvidék |
polarna zona |
|
sav |
kiselina (Spoj koji ima sposobnost prenošenja vodikovih iona u otopini) |
|
savas eső |
kisela kiša (Kiša čija je pH vrijednost manja od 5,6. Kiselost je rezultat kemijske reakcije koja nastaje kada se voda, sumporni dioksid i dušikovi oksidi, koji se najčešće ispuštaju u industrijskim procesima, kemijski mijenjaju u sumpornu i dušičnu kiselinu) |
|
savas ülepedés |
kisele oborine (Vrsta onečišćenja koje se ispušta iz atmosfere u obliku razvodnjene sumporne i dušične kiseline. To onečišćenje obično je češće regionalna nego globalna pojava, povezana s nekim određenim industrijskim aktivnostima i meteorološkim uvjetima. Obuhvaća kišu, te snijeg, izmaglicu, susnježicu, maglu, plin i suhe čestice s kiselošću većom od uobičajene. Izaziva poremećaj u prirodnoj ravnoteži, narušava ekološke sustave, te uništava šume i šumska područja, biljke i usjeve; ubija žive organizme u vodi mijenjanjem kemijske ravnoteže jezera i rijeka i izaziva koroziju na građevnom materijalu i tkaninama. Onečišćivače uglavnom uzrokuju ispuštanja iz dimnjaka elektrana u kojima se nalaze sumporni dioksid i dušikovi oksidi koji nastaju izgaranjem fosilnih goriva, ugljena i nafte) |
|
savasodás |
zakiseljenje |
|
savasodás |
acidifikacija |
|
savasodás |
povećavanje kiselosti (Dodavanje kiseline otopini dok pH vrijednost ne padne ispod 7) |
|