biotekniikan sosioekonominen vaikutus |
socioekonomski učinak biotehnologija (Biotehnologija je primjena bioloških i tehničkih rješenja na probleme, a često se odnosi na industrijsku upotrebu mikroorganizama (možda genetski izmijenjenih) za kemijsku obradu, na primjer, otpada ili vode, ili za proizvodnju hormona ili enzima za medicinske i komercijalne svrhe. Biotehnologija nudi velik potencijal za povećanje poljoprivredne proizvodnje i učinkovitost prerade hrane, smanjenje troškova hrane, poboljšanje kvalitete i sigurnosti hrane te povećanja međunarodne konkurentnosti) |
|
biotekniikka |
bioinženjering |
|
biotekniikka |
biološki inženjering |
|
biotekniikka |
biološko inženjerstvo (Primjena tehničkih načela i tehnika na žive organizme. Ona se uglavnom tiče dizajniranja zamjenskih dijelova tijela, kao što su udovi, srčani zalisci itd) |
|
biotekniikka |
biotehnologija (Kombinacija biologije i tehnologije. Upotrebljava se za opisivanje onoga što se događa u upotrebi bioloških organizama za komercijalne i znanstvene svrhe. U tom izrazu "bio" znači biologiju i znanost o životu, a "tehno" označava tehnologiju ili oruđa te postupke kojima se biotehnolozi koriste pri radu. Ta oruđa i postupci uključuju mikroorganizme i cijeli niz metoda za rad s njima, npr. Genetski inženjering) |
|
biotoopin t. elinalueen menetys |
nestanak biotopa (Uništenje biotopa prouzročeno degradacijom okoliša zbog onečišćenja zraka ili vode) |
|
biotooppi |
stanište |
|
biotooppiluokitus |
uredba o biotopima (Pravilnik ili uredba o području ekološkog staništa koje se odlikuje visokim stupnjem ujednačenosti u uvjetima okoline i u rasprostranjenosti biljaka i životinja) |
|
bioturvallisuus |
biološka sigurnost (Kombinacija znanja, načina izvedbe i opreme koji se upotrebljavaju za upravljanje ili obuzdavanje potencijalno zaraznih materijala ili bio-hazarda u laboratorijskoj okolini, kako bi se smanjilo ili spriječilo ozljeđivanje ili šteta za zaposlenike u laboratoriju, drugih osoba i okoliša) |
|
bitumi |
bitumen (Zajednički naziv za prirodne zapaljive tvari različitih boja, tvrdoće i hlapljivosti, ponajprije sastavljene od mješavine ugljikovodika, koji su uglavnom bez oksidansa. Bitumeni su ponekad povezani s mineralnim tvarima, a nemineralni sastojci su taljivi i uglavnom su topljivi u ugljičnom disulfidu, pri čemu nastaju produkti sulfoniranja netopljivi u vodi. Petrolej, asfalti, prirodni mineralni voskovi i asfaltiti pripadaju skupini bitumena) |
|
boori |
bor (Vrlo tvrd, gotovo bezbojan, kristalni, metalu sličan element, koji se u nečistom obliku pojavljuje kao smeđi amorfni prah. Uglavnom se pojavljuje u boraksu i upotrebljava se za kaljenje čelika) |
|
bromi |
brom (Opora, tamnocrvena hlapljiva tekućina halogenskog niza koja se pojavljuje u slanoj vodi i upotrebljava se pri proizvodnji kemikalija) |
|
bruttokansantuote |
bruto domaći proizvod (Ukupno proizvedena dobra i usluge nekoga nacionalnog gospodarstva u određenom razdoblju, najčešće godini, vrednovano prema tržišnim cijenama. Iskazuje se kao bruto vrijednost, jer se ne uračunava vrijednost zamjene kapitalnih dobara) |
|
bruttokansantuote |
bruto nacionalni proizvod (Bruto nacionalni proizvod prilagođen za strane transakcije, tj. brojci bruto domaćeg proizvoda mora se dodati svaki dohodak ostvaren za stanovnike zemlje koji je rezultat ulaganja i drugih faktorskih dohodaka u inozemstvu, a od nje se mora oduzeti svaki dohodak ostvaren na domaćem tržištu faktorima u vlasništvu stranaca u inozemstvu) |
|
cadmiumin aiheuttama likaantuminen |
onečišćenje kadmijem (Ispuštanje i prisutnost u zraku, vodi i tlu kadmija, toksičnog, metalnog elementa, iz izvora kao što su izgaranje ugljena i duhana i nepropisno odlaganje otpada koji sadrži kadmij) |
|
cesium |
cezij (Meki, srebrno-bijeli i visokoreaktivan metal koji pripada alkalnoj skupini metala. On predstavlja opasnost od zračenja, jer se može pojavljivati u dva radioaktivna oblika. Cezij-134 nastaje u nuklearnim reaktorima, ne izravno fisijom, nego reakcijom. On emitira beta-zrake i gama-zrake i ima poluživot od 2,06 godina. Cezij-137 je proizvod fisije urana i pojavljuje se kao posljedica upotrebe nuklearnog oružja. On emitira beta-zrake i gama-zrake i ima poluživot od 30 godina. Cezij-37 bio je glavni proizvod koji se ispuštao u atmosferu, pa time i u prehrambeni lanac, pri ispitivanju nuklearnog oružja u zraku i u požaru nuklearnog reaktora Windscale te u nuklearnom incidentu u Černobilu. Nakon nesreće u Černobilu, iz koje se zračenje proširilo u cijeloj Europi, Europska komisija predložila je nova i restriktivnija ograničenja razina cezija u hrani i vodi za piće) |
|
CFC-yhdisteet |
djelomično halogenirani klorofluorougljikovodik (Ugljikovodici čiji su vodikovi atomi djelomično zamijenjeni klorom i fluorom. Upotrebljavaju se u hladnjacima, klima-uređajima, pri pakiranju, u izolaciji ili kao otapala i potisni plin u raspršivačima. Budući da se ne uništavaju u nižim slojevima atmosfere, dižu se u više slojeve, gdje njihovi klorovi sastojci uništavaju ozon) |
|
CFC-yhdisteiden ja halonien kieltäminen |
zabrana upotrebe CFC i halona (Zabrana proizvodnje i upotrebe proizvoda koji ispuštaju klorofluorougljikovodike i spojeve koji sadrže brom u atmosferu, čime pridonose smanjivanju ozonskog omotača) |
|
Chagan tauti |
Chagasova bolest (Oblik tripanosomijaze koji se može naći u Južnoj Americi i čiji je uzrok praživotinja Trypanosoma cruzi, a njezini znaci su povišena tjelesna temperatura i često i upala srčanog mišića) |
|
DDT |
DDT (Postojani organoklorovih insekticid, također poznat kao diklor-difenil-trikloretan, koji je uveden četrdesetih godina 20. stoljeća i naširoko se upotrebljavao zbog njegove postojanosti (što znači da ga je nepotrebno ponovno primijeniti), njegove niske toksičnosti za sisavce, te jednostavnosti upotrebe i jeftine proizvodnje. Proširio se po cijelom svijetu i, s drugim organoklorinima, imao je razoran učinak na vrste koje se nalaze visoko u hranidbenim lancima, a posebno na uspješno razmnožavanje određenih grabljivica. DDT je vrlo stabilan, relativno netopiv u vodi, ali visoko topiv u mastima. Zdravstveni učinci na ljude nisu jasni, ali je manje toksičan od njemu srodnih spojeva. Otrovan je za druge kralješnjake, osobito ribe, i pohranjuju se u masnom tkivu životinja kao nesmrtonosna količina manje toksičnog DDE. Zbog njegovog utjecaja na biljni i životinjski svijet njegova je upotreba u ve263ini zemalja danas zabranjenaili strogo ograničena; diklor-difenil-trikloretan) |
|