DictionaryForumContacts

   
A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V X Y Z   <<  >>
Terms for subject Environment (6009 entries)
jordforurensende stoff onečišćujuća tvar u tlu (Krute, tekuće i plinovite tvari koje štetno utječu na prirodno stanje tla i mijenjaju ga)
jordforurensning onečišćenje tla (Izmjene obilježja tla ili, općenitije govoreći, njegove kemijske i biološke ravnoteže, zbog ispuštanja onečišćujućih tvari)
jordfuktighet vlažnost tla (1. Voda pohranjena u tlima. 2. Jedan od najvažnijih elemenata uključenih u pedološke procese i rast biljaka. Postoje tri osnovna oblika: a. voda koja prijanja u tankim filmovima privlačenjem molekula na površini čestica tla i nije dostupna biljkama naziva se higroskopnom vodom. b. Voda koja tvori deblje filmove i zauzima prostore manjih pora naziva se kapilarnom vodom. Budući da se drži suprotno od sile teže, stalno je dostupna za rast biljaka, i to je vrsta vode iz tla koja sadrži biljna hraniva u otopini. c. Voda osim higroskopne i kapilarne vode naziva se gravitacijskom vodom, koja je prolazne naravi, budući da otječe pod utjecajem gravitacije odnosno sile teže. Kada višak oteče, količina vode koja se zadržava u tlu naziva se kapacitetom tla za vodu, pri čemu su neki od prostora njezinih pora još uvijek bez vode)
jordfunksjon funkcija tla (Glavna funkcija tla je sudjelovanje u procesima preobrazbe i migracije materijala koji se odvijaju u prirodnom okolišu o kojima ovisi funkcioniranje ekosustava. Najaktivniji sudionici u tim procesima su mikroorganizmi i beskralješnjaci, čije djelovanje, različite sorte, složene strukture i obilje točno odražavaju vrstu tla i njegove značajke, tako da su oni važni pokazatelji ekološke stabilnosti. Raznolikost organizama u tlu određuje njegov samoregulatorni kapacitet i kapacitet samočišćenja)
jordkjemi kemija tla (Proučavanje anorganskih i organskih komponenti tala i njihovih životnih ciklusa)
jordkvalitet kvaliteta tla
jordkvalitet kakvoća tla (Sva trenutna pozitivna ili negativna svojstva s obzirom na korištenje tla i funkcije tla)
jordlag sloj tla
jordlag horizont tla (Razlikovni uzastopni slojevi tla nastali procesima unutarnje preraspodjele. Konvencionalni slojevi su podijeljeni u horizonte A, B i C. Horizont A je gornji sloj, koji sadrži humus i iz njega se procjeđuju i/ili ispiru mnogi minerali. Horizont B stvara zonu taloženja i obogaćen je mineralima gline i oksidima željeza ili aluminija iz sloja A. Sloj C je matična stijena za sadašnje tlo i može biti kamen odnosno stijena djelomično nagrizena atmosferskim prilikama, naplavljeni glacijalni ili aluvijalni materijal ili ranije tlo)
jordmineralogi mineralogija tla (Proučavanje nastajanja, pojave, svojstava, sastava i razvrstavanja minerala prisutnih u tlu)
jordorganisme organizam koji živi u tlu (Organizmi koji žive u tlu)
jordoverflatebinding brtvljenje površine tla (Svaka aktivnost ili proces u kojem se površinska područja zemlje stisnu ili zatvore kako bi se spriječilo cijeđenje ili prolaz tekućine)
jordpakking zbijanje tla (Povećanje gustoće tla (mase po jedinici volumena) i smanjenje poroznosti tla koje proizlazi iz primijenjenih opterećenja, vibracije ili pritiska. Više zbijena tla (ili drugi materijali) mogu podržati veća opterećenja (nosivost). Gustoća tla može se povećati kontrolom sadržaja vlage, silama zbijanja i postupcima obrade, kao i manipuliranjem vrstom materijala koji se zbija)
jordprofil profil tla (Okomiti presjek tla, koji prikazuje horizonte (slojeve) i matičnu stijenu)
jordprosess proces u tlu (Glavni procesi u tlu su prirasti, gubici, prijenosi i preobrazbe organskih tvari, topljivih soli, karbonata, silikatnih glinenih minerala, seskvioksida (oksida s tri atoma kisika i dva atoma - ili radikala - neke druge tvari) i silicija. Prirasti se obično sastoje od dodataka organske tvari, te od kisika i vode kroz oksidaciju i hidrataciju, ali na nekim mjestima se sporo kontinuirano dodaju novi mineralni materijali na površini ili se iz podzemnih voda natalože topljivi materijali. Gubici su prisutni uglavnom kod materijala otopljenih ili suspendiranih u vodi koji se procjeđuju kroz profil ili otječu s površine)
jordressurs resurs tla
jordressurs tlo kao prirodni resurs
jordressurs tlo kao resurs
jordskade oštećenje tla (Tlo oslabljeno kao posljedica ljudske djelatnosti. Istraživanjem što ga je financirao UNEP (Program Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša), o čemu je izvješće objavljeno 1992. god., utvrđeno je da je 10,5% površine pod raslinjem u svijetu ozbiljno oštećeno kao posljedica ljudske aktivnosti od 1945. god. Istraživanje je pokazalo da je velik dio te štete nije bio vidljiv bio prikriven općim porastom produktivnosti globalne poljoprivrede, koja je bila posljedica povećanog navodnjavanja, bolje biljnih sorti i veće upotrebe proizvodnih inputa, kao što su gnojiva i pesticidi. Više od 1/3 oštećenih zemljišta nalazilo se u Aziji, gotovo 1/3 u Africi i 1/4 u Srednjoj Americi. Neka zemljišta oštećena su u tolikoj mjeri da ih se više nije moglo popraviti. Najveći izvori degradacije tla su pretjerana ispaša, neprikladna poljoprivredna praksa i krčenje šuma)
jordskjelv potres (Snažno potresanje tla koje proizvode duboki seizmički valovi, ispod epicentra, koje izaziva nagli pad ili otpuštanje volumena stijena elastičnih deformacija akumuliranih tijekom dugog vremena u regijama sa seizmičkom aktivnosti (tektonski potresi). Magnituda potresa prikazuje se na Richterovoj ljestvici, a intenzitet na Mercallijevoj)