 |
A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z Æ Ø Å É È Ê Ó Ò Â Ô Ü Á À << >>
| Terms for subject Environment (6104 entries) |
| kulturgoder | kulturna dobra | |
| kulturteknisk | poljoprivredni inženjering (Disciplina koja se bavi razvijanjem i unaprjeđenjem sredstava za osiguravanje hrane i vlakana za ljudske potrebe) | |
| kunst | umjetnost (Stvaranje djela koja se odlikuju ljepotom ili koja imaju drugi poseban značaj) | |
| kunstfiberindustri | industrija sintetičkih vlakana | |
| kunstgødning | anorgansko gnojivo | |
| kunstgødning | umjetno gnojivo (Gnojivo proizvedeno od kemikalija; njihova pretjerana upotreba može izazvati onečišćenje kada biljke ne upiju sve kemikalije i višak se procijedi iz tla u rijeke i može izazvati cvjetanje algi) | |
| kunstgødning | anorgansko gnojivo (Anorganska kemikalija koja pospješuje rast biljaka poboljšanjem opskrbe osnovnim hranjivim tvarima kao što su amonijev sulfat ili kalcijev karbonat) | |
| kunstig sø | umjetno jezero (Jezera stvorena pomoću umjetnih pregrada) | |
| kunstvanding | navodnjavanje (1. Dovođenje vode na zemlju da se omogući ili poboljša rast usjeva) | |
| kursted ved havet | morsko ljetovalište | |
| kursted ved havet | morsko odmaralište (Mjesto kraj mora gdje ljudi provode odmor ili se zabavljaju) | |
| kvæg | stoka (Goveda, konji i slične domaće životinje, obično na poljoprivrednim gospodarstvima) | |
| kvægbestand | stoka (Goveda, konji i slične domaće životinje, obično na poljoprivrednim gospodarstvima) | |
| kvælstof | dušik (Važan nutrijent (hranjiva tvar) u opskrbi biljaka hranom i ishrani životinja. Životinje ga dobivaju u spojevima koji sadrže dušik, osobito aminokiselinama. Iako se zrak sastoji od gotovo 80% dušika u plinovitom stanju, vrlo malo organizama je sposobno upotrijebiti ga u tom obliku. Više biljke obično ga dobivaju iz tla nakon što mikroorganizmi pretvore dušik u amonijak ili nitrate, koje zatim mogu apsorbirati) | |
| kvælstofbinding | fiksacija dušika (Asimilacija atmosferskog dušika od strane raznih mikroorganizama koji žive slobodno u tlu. Nakon što se dušik unese u neki mikroorganizam, postoje mnogi različiti načini na koje se on upotrebljava. Jedan dio se zadržava u tlu kao raspadnuta biljna tvar, do ispuštanja, te ga preuzimaju novi usjevi kao nitrat. Taj nitrat proizvode dušične bakterije koje žive u tlu i koje se razvijaju na amonijaku, koji nastaje propadanjem biljnog i životinjskog materijala. U obradi dušika dušične bakterije proizvode nitrat, a njega može apsorbirati korijenje biljaka) | |
| kvælstofdioxyd | dušikov dioksid (Crvenkasto-smeđi plin; postoji u različitim stupnjevima koncentracije u ravnoteži s drugim dušikovim oksidima; upotrebljava se za proizvodnju dušične kiseline) | |
| kvælstofilter | dušikovi oksidi (Oksidi koji nastaju i ispuštaju se u svim uobičajenim vrstama izgaranja; oni nastaju oksidacijom atmosferskog dušika pri visokim temperaturama. Ispušteni u atmosferu iz automobilskih ispušnih cijevi, dimnjaka peći, spalionica, elektrana i sličnih izvora, oksidi uključuju didušikov oksid, dušikov oksid, dušikov dioksid, dušik pentoksid i dušičnu kiselinu. Oksidi dušika podvrgnuti su mnogim reakcijama u atmosferi te stvaraju fotokemijski smog) | |
| kværn | stroj za uništavanje povjerljivih papira | |
| kværn | drobilica | |
| kværn | sjeckalica (Stroj za smanjenje veličine koji dere ili melje materijale na manje i više jednolike veličine čestica. Taj proces sjeckanja se također naziva smanjivanjem veličine, brušenjem, glodanjem, usitnjavanjem, pulverizacijom (drobljenjem u prah), struganjem, granuliranjem, razbijanjem, kidanjem na komadiće, drobljenjem, rezanjem, brušenjem/turpijanjem) |