 |
A Á B C Č D Ď E É Ě F G H I Í J K L M N Ň O Ó P Q R Ř S Š T Ť U Ú Ů V W X Y Ý Z Ž << >>
| Terms for subject Environment (5995 entries) |
| oxid kovu | metalni oksid (Svaki binarni spoj u kojem je kisik vezan s jednim ili više atoma metala) | |
| oxid siřičitý | sumporni dioksid (Emisije plina koje nastaju gorenjem fosilnih goriva u elektranama i drugim kotlovima. Nastaje sumporni dioksid jer je sumpor nečistoća u većini ugljena i ulja. Pri gorenju goriva vrući sumpor reagira s kisikom u atmosferi te stvara sumporni dioksid) | |
| oxid sirnatý | sumporni monoksid (Plin pri uobičajenim temperaturama; proizvodi narančasto-crveni talog kada se ohladi na temperature tekućeg zraka; nastaje prolaskom električnog pražnjenja kroz mješavinu sumpornih para i sumpornog dioksida pri niskim temperaturama) | |
| oxid síry | sumporni oksid (Oksidi sumpora, kao što su sumporni dioksid i sumporni trioksid; nastaju ponajprije izgaranjem fosilnih goriva; veliki su onečišćivači zraka i prouzročuju oštećenja dišnog sustava, kao i vegetacije) | |
| oxid titaničitý | titanov dioksid (Bijeli prah netopiv u vodi koji se topi na 1560° C, i koji se komercijalno proizvodi od minerala titanovog dioksida ilmenita i rutila, koji se upotrebljavaju u bojama i kozmetici) | |
| oxid uhelnatý | ugljični monoksid (Bezbojan plin, bez mirisa, okusa, nekorozivan, vrlo otrovan, otprilike gustoće kao zrak. Vrlo zapaljiv, gori na zraku svijetlim plavim plamenom. Iako svaka molekula CO ima jedan atom ugljika i jedan atom kisika, to je oblik sličan onome kod molekule kisika (dva atoma kisika), što je važno s obzirom na njegovu smrtonosnost) | |
| oxid uhličitý | ugljični dioksid (Bezbojan plin sa slabim mirisom i okusom koji izaziva peckanje. Atmosferski ugljični dioksid je izvor ugljika za biljke. Budući da je ugljični dioksid teži od zraka i ne podržava izgaranje, upotrebljava se u aparatima za gašenje požara. On je normalna sastavnica atmosfere, relativno bezopasan sam po sebi, ali ima važnu ulogu u efektu staklenika. Proizvodi se tijekom izgaranja fosilnih goriva, kada sadržaj ugljika u gorivima reagira s kisikom za vrijeme sagorijevanja. Također se stvara prilikom disanja živih organizama. Bitan je za ishranu biljaka, a u oceanskim fitoplanktonima može apsorbirati i otpuštati velike količine plina) | |
| oxidace | oksidacija (Kemijska reakcija koja povećava sadržaj kisika u nekom spoju) | |
| oxidace | oksid (Binarni kemijski spoj u kojem je kisik povezan s metalom ili nemetalom) | |
| oxidant fotochemický | fotokemijski oksidans (Sve kemikalije koje stupaju u oksidacijske reakcije u prisutnosti svjetlosti i drugih energija zračenja) | |
| oxidy dusíku | dušikovi oksidi (Oksidi koji nastaju i ispuštaju se u svim uobičajenim vrstama izgaranja; oni nastaju oksidacijom atmosferskog dušika pri visokim temperaturama. Ispušteni u atmosferu iz automobilskih ispušnih cijevi, dimnjaka peći, spalionica, elektrana i sličnih izvora, oksidi uključuju didušikov oksid, dušikov oksid, dušikov dioksid, dušik pentoksid i dušičnu kiselinu. Oksidi dušika podvrgnuti su mnogim reakcijama u atmosferi te stvaraju fotokemijski smog) | |
| oxygenace | oksigenacija (Tretiranje kisikom) | |
| ozáření | zračenje | |
| ozáření | iradijacija (Podvrgnuti ili izložiti svjetlosnom ili nekom drugom elektromagnetskom zračenju ili zrakama čestica) | |
| ozařování potravin | ozračenje hrane | |
| ozařování potravin | iradijacija hrane (Najnoviji dodatak tehnologiji očuvanja hrane je korištenje izvora ionizirajućeg zračenja, koji ima određene posebne prednosti u odnosu prema konvencionalnim metodama. Kod iradijacije, hrana se može biti tretirati nakon pakiranja, čime se eliminira kontaminacija nakon obrade. Osim toga, namirnice su sačuvane u svježem stanju i mogu se čuvati dulje bez primjetnog gubitka kvalitete. Ozračenje hrane ne ostavlja ostatak, a promjene u prehrambenoj vrijednosti zbog zračenja usporedive su s onima koje nastaju u drugim procesima. Ozračenje je proces primjene velike energije na materijal, kao što su hrana, za sterilizaciju ili produženje roka trajanja ubijanjem mikroorganizama, insekata i drugih štetnika koji borave na njemu. Izvori ionizirajućeg zračenja koji se upotrebljavaju su gama zrake, elektronski snopovi i X-zrake. Gama zrake su proizvodi radioaktivnih izotopa kao što je kobalt-60. Elektronski snopovi se proizvode u linearnim akceleratorima, koji same pokreće električna energija. Doza primijenjena na proizvod najvažniji je čimbenik u procesu. U velikim dozama, hrana se u osnovi sterilizira, baš kao što se to događa u konzerviranju namirnica. Proizvodi koji su obrađeni na taj način mogu biti pohranjeni na sobnoj temperaturi gotovo zauvijek. Prijeporni su i zabranjeni u nekim zemljama) | |
| oznámení | obavijest | |
| oznámení | objava | |
| oznámení | otkaz | |
| oznámení | priopćenje |